Connect with us

PRIVREDA

Nemci oborili rekord u izvozu oružja, najveći kupac iznenađenje – Mađarska

Objavljeno

 


Dosadašnji rekord u izvozu nemačkog oružja iz 2015. premašen je sredinom decembra.
Do tada je izvezeno oružja u vrednosti od 7,95 milijardi evra, kaže se u odgovoru na tradicionalni godišnji upit poslanika Zelenih i Levice.

A oni, takođe tradicionalno, uvek negoduju zbog toga što se dozvoljava izvoz nemačkog oružja u zemlje za koje bi se teško moglo reći da su primer demokratije. Tako je recimo u Egipat dogovorena isporuka oružja u vrednosti od 802 miliona evra, a u igri su opet bili i Ujedinjeni Arapski Emirati koji su naručili oružja i vojne opreme u vrednosti od 207 miliona, piše Dojče vele.

Ali, iznenađenje je to što je ove godine apsolutni rekorder u uvozu nemačkog oružja – Mađarska. Naravno, ta zemlja je članica NATO i ona nema velikih problema s dozvolom izvoza, ali svakako da čudi obim kupovine od milijardu i 770 miliona evra koje je vlada u Budimpešti potrošila na kupovinu nemačkog oružja.

„Nacija koja ne može da odbrani svoju zemlju, nije je ni zaslužila“
To je inače mađarski premijer Viktor Orban i najavio u svom govoru održanom ovog maja: „Odbrana Mađarske nije zadatak ni NATO, niti EU. To je naš zadatak. Nema snažne Mađarske bez snažne vojske. Nacija koja nije sposobna da odbrani svoju zemlju, nije ni zaslužila svoju zemlju“, izjavio je Orban. Već tada je najavio da će Mađarska udvostručiti svoje izdatke za odbranu.

Prošle, 2018. godine, Mađarska je za odbranu izdvajala 1,15 odsto BDP, što znači da će ona ubuduće izdvajati čak i više od dva odsto, koliki je zahtev za sve zemlje NATO i na čemu naročito insistira američki predsjednik Donald Tramp.

Mađari su se zato upustili u kupovinu i u Nemačkoj. Još prošlog decembra Mađarska je potpisala sporazum s koncernom „Kraus-Mafaj Vegman“ (KMW) za isporuku 44 tenkova „Leopard 2 A7+“ i 24 oklopne haubice tipa „2000“. Osim toga, ona kupuje i brdske tenkove tipa „Vizent 2“ i pontonske mostove tipa „Leguan“. Naručena su i teška vojna transportna vozila, kao i druga vojna oprema.

Reklama

Osećaj pretnje u zemljama blizu Rusije
Isporuka je planirana za period između 2021. i 2025, a sve je deo programa reforme mađarskih oružanih snaga i napuštanje sovjetske opreme koju je ta zemlja decenijama koristila kao članica Varšavskog sporazuma.

Kako objašnjava stručnjak za pitanje naoružanja Otfrid Nasauer iz berlinskog Informativnog centra za transatlantsku bezbednost, Mađarska nije jedina zemlja u kojoj Nemci uspešno prodaju svoje oružje. Ono odlazi i u Litvaniju, Bugarsku i Rumuniju.

Nasauer pritom smatra da nije u potpunosti bez problema toliku količinu oružja prodavati Mađarskoj, zemlji u kojoj je vlada očigledno desničarska i nacionalistička. To će svakako imati posledice u regionu, ali je još veći problem to što se povećava osećaj pretnje u zemljama koji nisu daleko od Rusije, ocenio je Nasauer.

 

Dojče vele

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu