ANALIZE
Sjeverni tok 2 i nova geopolitička stvarnost
Sjeverni tok 2, gasovod vrijedan 9,5 milijardi eura, nastavlja da se gradi kako bi se povećale isporuke ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. Do sada je postavljeno oko 2.100 kilometara cijevi, a preostalo je svega 300 kilometara. Najavljeno je da s radom počinje sredinom 2020.
Uprkos američkim sankcijama protiv kompanija koje učestvuju u izgradnji Sjevernog toka 2, Rusija nastavlja da radi na gasovodu koji bi trebalo da omogući veći kapacitet izvoza ruskog gasa direktno u Njemačku, ali i veću zavisnost od Rusije, pišu svjetski mediji.
Sjeverni tok 2 u završnici
Samo nekoliko dana nakon što je Vašington uveo sankcije vezane za izgradnju Sjevernog toka 2 i nakon što je jedan od glavnih izvođača prestao s radom, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da se izgradnja gasovoda prema Njemačkoj nastavlja, jer Rusija ima “brod za postavljanje cijevi” neophodan za dovršetak izgradnje koja će zbog sankcija biti produžena nekoliko mjeseci, ističe agencija Rojters (Reuters).
Krajem prošle sedmice, američki predsjednik Donald Tramp je potpisao zakon za uvođenje sankcija kompanijama koje učestvuju u izgradnji gasovoda kojeg Moskva postavlja kako bi do Njemačke, kao najvećeg kupca ruskog energenta, isporučivala gas preko Baltičkog mora – zaobilazeći Ukrajinu.
Švajcarsko-holandska firma Alseas (Allseas), koju je angažovao ruski Gazprom za izgradnju dijela gasovoda u moru, obustavila je rad kako bi izbjegla američke sankcije.
Rojters podsjeća da su prije objave vašingtonskih sankcija ruski zvaničnici najavljivali da će projekat izgradnje Sjevernog toka 2 biti završen prije ili sredinom 2020. godine.
Ruski brodovi
Rusija ima nekoliko brodova koji bi mogli nastaviti izgradnju gasovoda koji je u većem dijelu već izgrađen, piše njemački list Cajt (Die Ziet).
Najbolji način je da se ruski brod “Akademik Čerski” dovede s krajnjeg istoka Rusije do Baltičkog mora. Međutim, potrebno je oko mjesec dana da stigne tamo, ističe Cajt dodajući da se “Akademik” trenutno nalazi u luci Nahodka u Japanskom moru.
Postoji još jedan poseban brod nazvan “Fortuna”, koji se trenutno nalazi izvan ostrva Rugen na Baltiku, ali bi prema ruskim informacijama, bio koristan samo u područjima u blizini obale, ali ne i u dubinama Baltičkog mora, ukazuje njemački časopis.
Energetska zavisnost o Rusiji
Sankcije Vašingtona, koji strahuje da će Sjeverni tok 2 povećati zavisnost Evrope o ruskom gasu, izazvale su oštre kritike iz Rusije i Njemačke da je to miješanje u unutrašnje stvari zemalja koje bi trebale same odlučivati o vlastitim energetskim politikama, ističe BBC.
Američki Kongres je, uz podršku demokrata i republikanaca, prošle sedmice izglasao mjere kao dio prijedloga zakona o odbrani u kojima je gasovod Sjeverni tok 2 opisan kao “oružje prisile”. Tramp je potpisom odobrio zakon ističući da bi ovaj gasovod u vlasništvu ruske gasne kompanije Gazprom mogao pretvoriti Njemačku u “taoca Rusije”.
Sjeverni tok 2 je, ističe BBC, već dugo kontroverzno pitanje naročito jer su članice EU zabrinute zbog oslanjanja bloka na ruski plin. Nesuglasice među državama EU bile su toliko jake da su, početkom ove godine, čak zaprijetile da će projekat potpuno uništiti. Blok je na kraju pristao uvesti dodatne propise o Sjevernom toku 2 – ali ga nije u potpunosti zaustavio niti ga je uspio staviti pod evropsku kontrolu.
Kompanije u Njemačkoj imale su velika ulaganja u projekat. Kancelarka Angela Merkel pokušala je uvjeriti države srednje i istočne Evrope da taj gasovod neće dovesti Njemačku u poziciju da energetski zavisi od Rusije.
BBC dodaje da Rusija trenutno dostavlja oko 40 odsto isporuka gasa u EU – tik ispred Norveške, koja nije u EU, ali učestvuje na njenom jedinstvenom tržištu. Novim gasovodom povećaće se količina gasa koji ide ispod Baltika na 55 milijardi kubnih metara godišnje.
Interesi Ukrajine
Američki ambasador u Berlinu Ričard Grenel branio je potez uvođenja sankcija Bijele kuće protiv Sjevernog toka 2 kao “krajnje proevropski” ističući da je zabrinutost zbog projekta ranije izrazilo 15 članica unije, kao i Evropska komisija i Evropski parlament, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Sankcijama je Vašington htio zaštiti i interese Ukrajine, jer je, prema kritikama, gasovod trebao omogućiti ruskom Gazpromu da zaobiđe Ukrajinu, potencijalno lišavajući Kijev milijardi dolara tranzitnih naknada, i oslabiti zemlju u dugogodišnjem vojnom i političkom sukobu s Rusijom.
Međutim, ističe Fajnenšl tajms, taj je rizik smanjen prošle sedmice nakon što su Moskva i Kijev sklopili značajan sporazum kojim će osigurati da ruski plin prolazi kroz Ukrajinu i nakon završetka Sjevernog toka 2. Njemačka je odigrala kritičnu ulogu u posredovanju u sporazumu i pritiskala Rusiju da zadrži tranzitni status Ukrajine.
Sjeverni tok 2 je gasovod vrijedan 9,5 milijardi eura, ističe list dodajući da je do sada postavljeno oko 2.100 kilometara cijevi, a preostalo je svega 300 kilometara.
Novi ruski sistem izvoza gasa
U razmaku od samo nekoliko sedmica, jedan od najambicioznijih projekata ruskog predsjednika Vladimira Putina – ruski sistem izvoza prirodnog gasa koji odgovara novoj geopolitičkoj stvarnosti, a ne vremenu hladnog rata – poprimio je svoj konačni oblik, ukazuje Leonid Beršidski (Bershidsky), kolumnista Blumberga (Bloomberg).
Završni detalji projekta – koji je započet 2001. godine izgradnjom gasovoda Plavi tok do Turske – uključuju pokretanje gasovoda Snaga Sibira 2. decembra; prošlosedmične američke sankcije gasovodu Sjeverni tok 2; novi ugovor o tranzitu gasa s Ukrajinom i puštanje u rad gasovoda Turski tok koji je planiran za januar naredne godine.
Novi ruski sistem izvoza gasa oblikovale su okolnosti na tržištu i vanjski pritisci, ocjenjuje Beršidski ističući da način na koji je Rusija izmijenila planove za izvoz gasa u posljednjih pet godina odražava veliki pomak u njenom geopolitičkom razmišljanju.
Nakon američkih sankcija i odgode u radovima na Sjevernom toku, Rusija je bila prisiljena da postigne dobar dogovor s Ukrajinom, koja od Gazproma godišnje dobiva oko tri milijarde dolara tranzitne nadoknade. Ugovor je istekao krajem ove godine i Putin se zalagao za njegovo produženje do jedne godine, dok se Ukrajina – skupa s Evropskom unijom kao posrednikom – zalagala da se ugovor produži na 10 godina.
Rusija je na kraju pristala na petogodišnji ugovor – što pokazuje da Putin svojim transakcijskim pristupom vanjskoj politici cijeni spremnost ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na pregovaranje i postizanje kompromisa. Kao rezultat, Ukrajina će ostati važan stup nove ruske šeme izvoza gasa barem narednih pet godina, a Putin će imati uravnotežen sistem izvoza gasa – povezuje Rusiju s Kinom, Turskom, južnom, sjevernom i istočnom Evropom, ukazuje kolumnista Blumberga.
Radio slobodna Evropa
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca