PRIVREDA
Grčka, Kipar i Izrael potpisale sporazum o izgradnji gasovoda
Gasovod ‘EastMed’ bi trebalo da prenosi gas od jugoistočnog Mediterana do kontinentalne Evrope.
Gasovod, dugačak 1.900 kilometara, trebalo bi da predstavlja alternativni izvor gasa za EvropuAP
Grčka, Izrael i Kipar potpisale su sporazum o izgradnji podvodnog gasovoda „EastMed“ koji bi trebalo da prenosi gas od jugoistočnog Mediterana do kontinentalne Evrope.
Gasovod, dugačak 1.900 kilometara, trebalo bi da predstavlja alternativni izvor gasa za Evropu, koja uglavnom zavisi od snabdijevanja iz Rusije i kavkaskog regiona, piše AP, prenosi Tanjug.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, koji je prisustvovao potpisivanju sporazuma, zajedno sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i kiparskim predsjednikom Nicosom Anastasiadesem, rekao je da će gasovod ponuditi Evropi „bolju fleksibilnost i nezavisnost u izvorima energije“.
U projekat bi mogao da bude uključen gas koji bi se izvlačio iz budućeg nalazišta gasa u vodama kod Kipra i Grčke, gdje se trenutno vrše istraživanja.
Predsjednik Kipra Nicos Anastasiades rekao je da gasovod potvrđuje da Grčka i Kipar imaju suverena prava u vodama koje su im dodijeljene po međunarodnom pravu.
Sedam godina izgradnje
„Ova saradnja koju razvijamo nije direktno usmjerena protiv neke treće zemlje. Naprotiv, koja god zemlja poželi može da se pridruži, a podrazumijeva se da prihvati osnovne principe međunarodnog prava i u potpunosti poštuje suverena prava i teritorijalni integritet nezavisnih zemalja“, rekao je Anastasiades.
Netanyahu je nakon potpisivanja rekao da bi Izrael trebalo da postane „moćna kuća energetike“ sa svojim podvodnim rezervama gasa i dodao da su tri zemlje večeras osnovale savez od velikog značaja“ koji će pojačati regionalnu stabilnost.
Izraelski ministar energetike Yuval Steinitz rekao je da će izgradnja gasovoda EastMed trajati sedam godina, kao i da je njegova prednost to što je „manje ranjiv“ na sabotažu i jer ne prelazi mnoge državne granice kako bi stigao do tržišta.
Projekat vrijedan oko šest milijardi eura, mogao bi da zadovolji oko 10 posto potreba EU za prirodnim gasom, međutim ta ideja je opterećena političkim i logističkim preprekama, prije svega zbog tenzija između Grčke i Kipra sa Turskom oko iskopavanja u vodama kod Kipra.
Gasovod će se protezati od kopnenih rezervi Izraela iz Levantinskog basena do Kipra, grčkog ostrva Krit i grčkog kopna, a jedan dio koji bi išao preko kopna ka sjeverozapadu Grčke i drugi planirani podmorski naftovod prevozili bi gas do Italije.
Dugogodišnji spor Grčke, Kipra i Turske
Tim podvodnim gasovodom, koji bi trebalo da bude dugačak 1.900 kilometara, zemni gas iz Izraela trebalo bi da stigne do Evrope, piše Deutsche Welle.
Najvažnija zemlja-odrednica je Italija, ali i zemlje jugoistočne Evrope žele da profitiraju od projekta.
To bi trebalo da bude „najduži podvodni gasovod na svijetu“, pišu atinske Novine urednika.
Kako se navodi, već godinama se Grčka, Kipar i Turska spore oko prava na eksploataciju nalazišta gasa u istočnom Sredozemlju.
Krajem 2019, Libija i Turska potpisale su sporazum po kojem je njihova zajednička privredna zona formirana u skladu s njihovim željama i kojim su one među sobom podijelile veliki dio istočnog Egejskog mora.
Predsjednik samoproglašene Turske Republike Sjeverni Kipar Mustafa Akinci osudio je ovaj projekat, osuđujući isključenje Turske i kiparskih Turaka iz njega.
Smatra kako je projekat „kontradikoran geografskim činjenicama, i da nije razuman u ekonomskom smislu, te da je o njemu odlučeno čisto na osnovu političkih pitanja.“
Izvor: Agencije
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca