Connect with us

ANALIZE

Može li koronavirus da zaustavi privredu Kine?

Objavljeno

 


Za nepunih mjesec dana novi korona virus, koji se pojavio u Kini, odnio je 26 života, a više od 850 ljudi je zaraženo.

I dok se broje ljudske žrtve, mnogi se pitaju koliku će ekonomsku štetu da „plate“ Kinezi.

Računicu tek treba da izvedu finansijski analitičari, ali je izvjesno da će najveće štete pretrpjeti kineski turizam i sektor putničkog prevoza. Javni prevoz je već obustavljen u 10 gradova u provinciji Hubei, koja ima 60 miliona stanovnika, hramovi su zatvoreni. U potpunoj izolaciji su tri kineska grada. Željezničke stanice su uglavnom zatvorene, letovi su suspendovani i na glavnim saobraćajnicama.

Šangaj je zatvorio kineski „Diznilend“, kako bi se spriječilo širenje virusa, zatvoren je Zabranjeni grad, a najavljeno je da će i neki dijelovi velikog Kineskog zida biti zatvoreni.

Nameće se pitanje može li virus da zaustavi Kinu u ekonomskoj ekspanziji. Konsultant za razvoj i investicije Mahmut Bušatlija kaže da virus ne može da zaustavi ekonomske procese u Kini, te da i činjenica da su zatvoreni pojedini gradovi ne znači da će oni prestati da rade.

„To je samo karantin“

Reklama

„To je samo karantin, ne mogu da komuniciraju sa ostatkom svijeta, ali ono što proizvedu mogu da prodaju. Danas postoje sistemi eliminisanja bilo kakvih opasnih materija. To je uobičajeno u međunarodnoj trgovini da obradite materijale koje izvozite da ne bi neki virus ili bakterija otišla sa njima“, naveo je on.

I Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da nema opravdanja za ograničenje trgovine sa Kinom.

Bušatlija kaže da uvijek postoji mogućnost da se situacija ispolitizuje i da se prikaže stanje mnogo drastičnijim nego što jeste.

„Moglo bi se očekivati od SAD da uvede neke sankcije na putovanje prema Kini i iz Kine prema Americi i da to predstave kao bojazan od tog virusa“, naveo je Bušatlija.

Kako kaže, Amerika pokušava već dugo da nađe opravdanje da na neki način onemogući normalne trgovinske tokove sa KInom, koja je nosilac tehnološkog razvoja.

Putnicima vraćaju novac

Reklama

Gubici koje će pretrpjeti kineska ekonomija tek će da se sabiraju. Tokom proslave kineske Nove godine, koja počinje danas otkazani su mnogi letovi i brojne manifestacije. Očekivalo se da će više od 400 miliona Kineza putovati tokom praznika čija višednevna proslava tradicionalno predstavlja jedan od najprometnijih perioda za avio-kompanije, drumski i željeznicki putnički sektor, hotele, turističke atrakcije….

Umjesto toga, otkazuju se letovi i hotelske rezervacije, jer se ljudi suočavaju sa uvođenjem ograničenja na putovanja ili se zbog straha od zaraze odlučuju da ostanu kod kuće, navodi BBC.

Mnoge avio-kompanije su se složile da izvrše povraćaj novca putnicima za kupljene karte ili da im omoguće da besplatno izvrše promjenu rezervacije, a njihov primjer slijede i veliki hotelski lanci jer su najavljena veća ograničavanja putovanja.

Nakon što je Kineska uprava za civilno vazduhoplovstvo saopštila da bi avio-kompanije trebalo da refundiraju sredstava putnicima za otkazane letove, tri vodeća avio-prevoznika u zemlji, Čajna sautern erlajns, Čajna istern erlajns i Čajna er, zabilježile su pad cijena akcija. Primera radi, akcija Čajna istern erlajnsa je potonula ove sedmice za čak 13 procenata.

Najveća kineska turistička agencija Trip.com je takođe saopštila da će se odreći svih naknada za otkazivanje hotela u kojima platila rezervacije soba, kao i troškova koje je imala na ime iznajmljivanja automobila i kupljenih karata za obilazak turističkih atrakcija u Vuhanu, gradu koji je epicenat epidemije.

Hotelske grupacije, poput InterKontinentala (IHG) i Hajata, omogućiće gostima da promjene datum ili otkažu boravak u većini njihovih hotela u Kini za vrijeme praznika Lunarne Nove godine.

Reklama

IHG ima 443 hotela u Kini, Hong Kongu, Makauu i Tajvanu pod razlicitim brendovima, a u Vuhanu ima četiri. Operatori kazina su takođe registrovali pad akcija, posebno oni koji imaju poslovanje u Makau. Ovaj grad je dom brojnih kazina koja su u vlasništvu Las Vegas Sendsa i Vajn Rezortsa.

Trpe i bioskopi

Posljedice korona virusa trpe i bioskopi u Kini, budući da su odložene premijere sedam filmova najavljenih za vrijeme Lunarne Nove godine. Turizam predstavlja sve važniji dio kineske ekonomije i procjenjuje se da doprinosi sa oko 11 odsto kineskom ekonomskom rastu i da zapošljava oko 28 miliona ljudi. Kinu je 2018. godine posjetilo 62,9 miliona turista, što je tu zemlju svrstalo na četvrto mjesto najpopularnijih turističkih destinacija u svijetu poslije Francuske, Španije i SAD-a, prema turističkoj rang listi UN-a.

Šteta i van Kine

Štetu od izbijanja korona virusa će vjerovatno pretrpjeti i kompanije izvan Kine, prvenstveno proizvođači luksuzne robe, imajući u vidu da Kinezi tokom Lunarne Nove godine vole da idu u šoping u inostranstvo radi kupovine skupih, brendiranih proizvoda. Kompanija LVMH, koja posjeduje brendove Barberi, Luj Viton i Hermes, objavila je da je već ove nedjelje zabilježila pad prodaje.

Preuzeto: Nezavisne novine

Reklama

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu