Connect with us

ENERGETIKA

Nove, evropske mogućnosti za elektroenergetski sektor BiH

Objavljeno

 


Elektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine mogao bi u skorijoj budućnosti itekako imati koristi od podmorskog elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije, koji je nedavno pušten u promet.

Ukupna dužina kabla između Peskare i Tivta iznosi 455 kilometara, a dužina podmorskog dijela je 433 kilometra. Investicija je vrijedna oko milijardu eura, a za izgradnju je bila zadužena italijanska kompanija „Terna“ u partnerstvu s Crnogorskim elektroprijenosnim sistemom (CGES).

Prijenosni sistem

Elektroenergetski kabl, kako je rečeno, od izuzetnog je strateškog značaja za regiju zapadnog Balkana i predstavlja “energetski most” između EU i Balkana. Crna Gora dobila je ulogu prijenosne energetske platforme zemalja istoka i zapada, kroz interkonekciju s prijenosnim sistemima BiH, Srbije, Kosova, Albanije, a preko Srbije s Bugarskom i Rumunijom, a s druge strane s Italijom, odnosno Evropskom unijom. Kabl je već krajem decembra pušten i u komercijalnu upotrebu, a o tome je obaviještena i „Elektroprivreda BiH“, odnosno Vlada Federacije.

Na ovaj način svi viškovi električne energije, kako nam je pojašnjeno iz EPBiH, moći će se prodavati na tržištu Italije i EU.

Ranije su viškovi struje, za potrebe ovog tržišta išli prijenosnim kapacitetima preko Hrvatske i Slovenije. Sada je otvorena nova mogućnost da se putem prijenosnog kabla sva energija direktno prodaje na tržištu EU.

Reklama

Mapa pokazuje kako su energetskim kablom povezane Crna Gora i Italija

„Jedini problem za sada predstavljaju mali kapaciteti dalekovoda između BiH i Crne Gore. Sada se radi na tome da se povećaju prijenosni kapaciteti. Oni postoje, ali ne u tolikoj mjeri. Na taj način, struja bi se kupovala i prodavala na otvorenom tržištu i preko Italije bi direktno bila na raspolaganju i kupcima u EU.“, rečeno je iz EPBiH.

Zasad je sigurno da će ovom novim prijenosom svima biti olakšana prodaja viškova struje i njena stabilnost, a uskoro će se znati i hoće li i koliko utjecati na cijene.

Ranije je BiH za viškove struje raspisivala međunarodne tendere i prodavali smo je mahom Švicarcima i Hrvatima. Sada bi putem prijenosnog kabla bila dostupna većini kupaca na otvorenom tržištu.

Izet Žigić, bivši ministar energije u Vladi FBiH i energetski stručnjak, kazao je da ovaj podmorski elektroenergetski kabl ima veliki značaj za BiH.

„Vrlo je bitno da se spojimo na ovaj elektroenergetski kabl, a preko elektroprijenosne mreže s Crnom Gorom, i da budemo dio ovog velikog energetskog sistema. To je važno kako za viškove struje, ali isto tako i za eventualni manjak.“ kaže Žigić.

Reklama

Prema njegovim riječima, ovo je trgovački kabl.

“ Italija zbog turizma ima problema tokom ljetne sezone sa strujom. Oni imaju te velike razlike u potrošnji, s obzirom na priliv turista. Tada se otvara prilika da se na taj sistem zakačimo i da izađemo prema ovom dijelu Evrope. Ovo je novi, važniji izvor za snabdijevanje.“, ističe Žigić.

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je na ceremoniji puštanja nove interkonekcije u rad kako je ovaj projekt od izuzetnog strateškog značaja za region zapadnog Balkana, a naročito za Crnu Goru.

„Projekt predstavlja ne samo čvrstu vezu između Italije i Crne Gore nego model daljnje integracije evropskog kontinenta. Ovo je konkretan primjer evropskih integracija, primjer šta zemlje EU mogu dati Crnoj Gori i zemljama zapadnog Balkana, ali i obrnuto, šta zemlje zapadnog Balkana mogu dati EU. To je primjer saradnje, zajedničkog ulaganja i brige o zajedničkoj budućnosti.“, kazao je Đukanović.

Povezanost kablom omogućit će dvosmjernu razmjenu struje između Crne Gore i Italije, snage 600 megavat-sati u početku, koja će postati 1.200 megavat-sati.

To će se desiti kada se u narednih nekoliko godina položi drugi kabl koji je već u planu.

Reklama

Kabl će posebno pridonijeti elektroenergetskoj sigurnosti Crne Gore, ali i zemalja zapadne Evrope, većoj iskorištenosti mreže, rastu prihoda, smanjenju gubitaka i troškova prijenosnog sistema te održivijem integriranom tržištu električne energije.

Izvor: avaz.ba

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Od

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Od

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

NOVOSTI

Lager iz Posušja postao vlasnik firme AT Solar

Objavljeno

 

Od

Kompanija Lager iz Posušja, koja je jedna od najvećih firmi u BiH, kupila je još jednu firmu. Naime, Lager je postao vlasnik firme AT Solar iz Bosanskog Petrovca, čiji je raniji vlasnik bio Aleksandar Aćimovac, piše BiznisInfo.ba.

Kompanija AT Solar iz Bosanskog Petrovca planira da na području ove opštine izgradi tri solarne elektrane. Sve tri solarne elektrane naziva AT1, AT2 i AT3 će imati snagu od 20 MW, prema idejnom projektu.

Ovo je druga slična akvizicija Lagera u ovoj godini. U julu ove godine smo objavili da su preuzeli firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta koja je bila u vlasništvu istoimene njemačke kompanije čiji je vlasnik investitor Berthold Brentrup. Promondis Energy stoji iza projekta izgradnje solarnog parka Bjelajski Vaganac vrijedog 60-ak miliona eura.

Vlasnik Lager je Milenko Bašić iz Posušja.

Lager iz Posušja je firma koja je zauzela visoko treće mjesto po neto dobiti, odnosno čistoj zaradi u 2022. godini u Federaciji BiH. Ova firma je u prošloj godini zaradila čak 64,9 miliona maraka.

Lager je niz godina regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina.

Reklama

Osim toga, posljednjih godina pokrenuli su realizaciju nekoliko projekata u energetskom sektoru. Između ostalog, Lager je investirao i izgradio najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina.

U Lagerovom vlasništvu je i veliki rudnik uglja u Sanskom Mostu.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

U trendu