PRIVREDA
„Coca-Colin“ recept za podršku mladima i zajednici u kojoj posluje
„Coca-Cola HBC B-H Sarajevo“ povećala je ulaganje u lokalne zajednice u BiH za 40% u periodu od 2016. do 2018. godine. Kroz proaktivnu saradnju sa brojnim partnerima iz vladinog, nevladinog i poslovnog sektora kompanija radi na programima usmjerenim na poboljšanje života u lokalnim zajednicama, a posebno na razvoju i osnaživanju mladih.
„Coca-Cola HBC B-H Sarajevo“ je aktivni član zajednice u kojoj posluje. Društvena odgovornost prisutna je u svakom području „Coca-Colinog“ poslovanja, a to uključuje četiri šira područja:
• poticanje razvoja mladih,
• zaštita okoliša i promicanje zaštite voda,
• razvoj zajednice i podrška u kriznim situacijama,
• dobrobit zajednice.
„Coca-Cola HBC B-H Sarajevo“ uložila je 2,5 miliona konvertibilnih maraka u lokalnu zajednicu u Bosni i Hercegovini tokom perioda od 2010. do 2017. godine. U svom Izvještaju o održivom poslovanju koji se odnosi na 2018. godinu ponovno je istaknut dio strateškog pristupa posvećenog ulaganju u lokalnu zajednicu i poboljšanju kvaliteta života onih koji u njoj žive. Povećanje ulaganja u zajednicu za 40% u periodu između 2016. i 2018. godine ilustruje kompanijinu predanost razvoju zajednice.
Izvještaj naglašava saradnju sa različitim partnerima i svim nosiocima interesa na programima usmjerenim na poboljšanje kvaliteta života u lokalnim zajednicama, a „Coca-Colin“ fokus i glavni cilj je podrška razvoju mladih. Samo ulaganja u razvoj mladih su udvostručena, i to najviše kroz programe osnaživanja mladih. „Coca-Cola“ je osmislila i sprovela program osnaživanja mladih pod nazivom „Coca-Colina podrška mladima“, te program ljetne prakse „Coke Summership“. „Coca-Colina podrška mladima“ pokrenuta je 2017. godine i osmišljena tako da mladim nezaposlenim ljudima, motivisanim za učenje, omogući da postanu konkurentniji na tržištu rada kroz interaktivne višednevne radionice ličnih i poslovnih vještina. Program je tokom prve godine uključio 200 polaznika, a u 2018. je prvobitno zacrtani cilj od 500 polaznika premašen – u programu je učestvovalo čak 629 mladih. Projekt je nastavljen i 2019. godine, a cilj da se osposobi 1.300 mladih kroz modificirane dvodnevne radionice i konferencije ključnih partnera je također premašen. „Coca-Colin“ program ljetne prakse „Coke Summership“ pokrenut je godinu prije programa podrške mladima i fokusiran je na omogućavanje ljetne prakse za ambiciozne, vrijedne i talentovane mlade ljude koji žele steći svoje prvo radno iskustvo u „Coca-Coli“. Kroz ovaj program ljetne prakse u trajanju od šest sedmica godišnje prođe 20 polaznika. „Coca-Cola HBC B-H Sarajevo“ posebno je ponosna na dosadašnje rezultate programa s obzirom na to da se veliki broj polaznika vrlo uspješno zaposlio nakon „Coke Summershipa“, a rezultati Izvještaja za 2018. godinu pokazuju da je šest mladih (30%) zaposleno u drugim kompanijama, te dvoje (10%) u „Coca-Coli HBC B-H Sarajevo“.
Ulaganjima za dobrobit zajednice „Coca-Cola“ je ostala privržena zajednici u kojoj posluje kroz učešće u svakodnevnom funkcioniranju zajednice, pomažući u očuvanju okoliša, sponzoriranjem lokalnih sportskih klubova, kulturnih manifestacija, donacijama u humanitarne svrhe i sličnim aktivnostima. Kroz generalno sponzorstvo „Olimpija Run Fest“, praznika trčanja, „Coca-Cola“ je pomogla održavanje prvog festivala trčanja u BiH. Više od 10.000 rekreativnih trkača i elitnih takmičara zahvaljujući „Coca-Coli“ i njenom Olimpija brendu, učestvovalo je na ovome događaju, koji je svojevrsna promocija zdravlja i sjajan poticaj za izgradnju pozitivnog imidža grada i Bosne i Hercegovine. Osim trkačima, „Coca-Cola“ je pružila i tradicionalnu podršku devetoj rekreacijskoj biciklističkoj utrci „Giro di Sarajevo“. U septembarskoj utrci među više od 2.000 učesnika ponovo su se našli i zaposlenici „Coca-Cole HBC B-H Sarajevo“, a njih 30 ponosno je u ime kompanije podržalo Svjetski dan bez automobila svojom biciklističkom vožnjom.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca