PRIVREDA
Drvna industrija u BiH upošljava više od 30 hiljada radnika, izvozimo na sve kontinente
Drvna industrija ima najveću tradiciju od svih u našoj zemlji, a rezultati koje bilježi rangiraju je u sam vrh bh. ekonomije. Njen potencijal je ogroman, a ako je suditi prema posljednjim trendovima, mogla bi obilježiti naredne godine.
Damir Muhić, suvlasnik kompanije MS&WOOD i predsjednik Udruženja proizvođača namještaja u BiH, za Klix.ba kaže kako sa sigurnošću možemo reći da je rast drvne industrije u BiH iznad rasta ukupnog izvoza robe iz BiH, što dovoljno govori o njenom potencijalu.
„U Bosni i Hercegovini je aktivno više od 1.400 firmi u ovoj industriji i ona zapošljava više od 30 hiljada radnika s najmanjom fluktuacijom kadra. Prema statističkim podacima, kategorija drvo i proizvodi od drveta ima najveći vanjskotrgovinski suficit. Osim što drvna industrija BiH ima višedecenijsku tradiciju i najstarija je industrijska grana u našoj zemlji, tradicionalno je izvozno orijentirana i ekološki prihvatljiva, važno je naglasiti da se razvoj drvne industrije u BiH zasniva na korištenju domaćih resursa i stručnjaka“, kaže Muhić.
Dodaje kako je prvenstveno potrebno unaprijediti odnose između šumarstva (šumskih gazdinstva) u kojem je država dominantni faktor i prerađivača drveta i namještaja, ulagati u kadar i edukaciju, što je izuzetno zanemareno posljednjih godina, istraživanje i razvoj koji su potpuno neznatni na našem tržištu, povećati tržišno učešće na postojećim tržištima, definirati potencijalno nova tržišta i raditi na pristupu novim tržištima i brendiranju proizvoda.
„Od posebnog značaja je privlačenje investicija u drvoprerađivački sektor te jačanje konkurentnost i produktivnost kompanija drvne industrije. S posebnim poštovanjem moram naglasiti da industrija ima nesebičnu pomoć od Vanjskotrgovinske Komore BiH te aktivno komuniciramo unutar sektora preko udruženja drvoprerađivačke industrije. Također, praksa je pokazala da su dizajneri namještaja iz BiH rame uz rame sa svjetskim dizajnerima te je i u tom segmentu ogroman potencijal“, smatra Muhić.
On s ponosom kaže kako je kompanija MS&WOOD, koju su vlasnički preuzeli prije nepunih pola godine, bila na odličnim temeljima te iskustvom, profesionalnim menadžmentom i proaktivnim učešćem na sajmovima uspjela za kratak period postići zavidne rezultate i povećati volumen prodaje.
„Već smo otvorili tržišta Amerike, Hong Konga i Južne Koreje koji ranije nisu bili naši partneri. Posebno bih izdvojio Ameriku koja je s velikim oduševljenjem prihvatila naše proizvode te smo s našim partnerima već potpisali ugovore za 2020. i 2021. godinu. Uz postojeće kolekcije Ella i Primum razvili smo i nove proizvode Primum lounge stolica te Ella barska stolica, čiji je razvoj trajao cijelu proteklu godinu. Postojeći proizvodi su obogaćeni novim kolekcijama materijala, jedan od navedenih materijala je i štof Rivet, poseban po tome što je izrađen od recikliranih plastičnih boca. Puno pažnje je posvećeno detaljima pa tako i asesoarima za koje je posebno dizajnirana ambalaža. MS&WOOD je ove godine predstavio i svoj novi brand Altmann Moebel koji je pozicioniran u srednji cjenovni rang, čime smo kreiranim konceptom odgovorili na nedostatak tog segmenta na tržištu Evrope“, kaže on.
Kaže nam kako aktivno radi s našim i zapadnim dizajnerima na razvoju novih proizvoda i ekspanziji na navedena tržišta širom svijeta, a s posebnim fokusom na tržišta Amerike i skandinavskih zemalja uz tradicionalno zemlje zapadne Evrope i Švicarske.
„Bez obzira na povoljno vanjsko okruženje, nepostojanja carinskih davanja i blizinu EU tržišta, smatramo da nije dovoljno samo pratiti inerciju rasta sektora te ove godine investiramo i puštamo u rad dvije nove proizvodne linije, pojačavamo već tradicionalnu edukaciju, planiramo zaposliti novih 150 radnika, razvijamo nove dizajnerske proizvode, uvodimo inovativne tehnologije te prvi put pokrećemo agresivne marketinške kampanje, uključujući učešće na svim vodećim svjetskim sajmovima, kao št su Milano, Šangaj, neki u Americi… Na posljednja dva sajma u Kelnu i Štokholmu smo izlagali uz poznate svjetske brandove poput Artek, Vitra, Knoll, Bolia, Magis i druge te se uvjerili da s punim pravom opravdavamo naš globalni cilj – postati jedan od prepoznatljivih i vodećih brandova u svijetu te postati najveći proizvođač namještaja u jugoistočnoj Evropi“, zaključuje Muhić.
Izvor: klix.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca