PRIVREDA
Šansa za jačanje izvoznog potencijala malih i srednjih preduzeća Zapadnog Balkana
Za mnoga preduzeća iz šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6) izvoz predstavlja jedan od načina za proširenje poslovanja. Kako bi se ostvario bolji učinak, neophodna je dobra priprema za ovaj značajan korak koji zahtijeva širok spektar vještina, pa se kompanije često tim povodom za podršku obraćaju i matičnim privrednim komorama.
Projekat pod nazivom „Jačanje izvoznog potencijala malih i srednjih preduzeća u regiji Zapadnog Balkana 6“, koji u ime njemačke Vlade sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH (Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju) – Otvoreni Regionalni Fond za vanjsku trgovinu, u fokus stavlja upravo ovu potrebu preduzeća. Kroz blisku saradnju privrednih komora zemalja regije Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija), članova Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana 6 (WB6 Chambers Investment Forum), razvijene su dvije nove usluge za unapređenje izvoza koje su postale dio portfolija ovih komora – jedna je Baza podataka distributera iz regije i EU, a druga omogućava pristup alatu za analizu međunarodnih tržišta.
Baza distributeralokalnim kompanijama pruža informacije o regionalnim i evropskim distributerima,trgovcima na veliko i malo, uvoznicima i prerađivačima, što u velikoj mjeri olakšava potragu za potencijalnim partnerima u regiji i Evropskoj uniji. Privredne komore sada raspolažu objedinjenim informacijama koje mogu ponuditi kompanijama zainteresiranim da započnu ili poboljšaju izvozne aktivnosti.
„Ovaj projekat je odlična platforma za stvaranje lanaca vrijednosti iz sektora voća i povrća i njihovih prerađevina na području Zapadnog Balkana i Evropske unije. S obzirom na to da distribucija čini značajan dio lanca vrijednosti prehrambenih proizvoda, ova usluga za dobavljače znači efikasan plasman robe na tržište, u dobrom stanju, prikladno upakovane i stavljene na pogodno mjesto s kojeg potrošač može kupiti traženu namirnicu“, istakla je Ognjenka Lalović, direktorica sektora privrede u Vanjskotrgovinskoj/Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.
Na primjeru Srbije može se vidjeti da je pristup bazi distributera omogućen za svih 17 regionalnih komora Privredne komore Srbije.
„Usluga funkcioniše tako što kada se kompanija obrati na bilo koju od tih adresa, alat dopunski pomaže da se odgovori na upit kompaniji ukoliko traži partnere, tj. distributere za svoje proizvode. Aplikacija omogućava pretragu po zemljama, vrsti proizvoda i tome kakvu uslugu pruža kompanija“, objasnio je Marko Mandić, rukovodilac Centra koji je zadužen za aktivnosti Komorskog investicionog foruma ZB6 u Privrednoj komori Srbije.
Druga usluga omogućava pristup informacijama o pet odabranih tržišta u okviru Evropske unije (Austrija, Belgija, Njemačka, Holandija i Švedska) uz pomoć alata Euromonitor International/Passportkoji postavlja novi standard u analizi globalnog tržišta. On nudi jedinstven pristup poslovnim podacima u vezi sa industrijama, zemljama i potrošačima, a takođe identificira i buduće trendove.
U Bosni i Hercegovini npr. već postoje pozitivni primjeri kompanija kojima su ovi alati pomogli u radu. „Iako je još rano govoriti o stvarnim efektima novih usluga, početno interesovanje kompanija je izuzetno dobro, a nekoliko njih je već uspostavilo prvi kontakt sa distributerima iz baze i očekuju nastavak saradnje kroz konkretne ugovore. Zapaženo je posebno interesovanje manjih kompanija za ovim uslugama u Bosni i Hercegovini, koje još nemaju razvijene mreže partnera u regiji i koje tek planiraju izvoz ili poslovanje u regiji“, objasnila je Ognjenka Lalović.
Obje navedene usluge su razvijene i isprobane u regiji Zapadni Balkan 6 u sektoru obrade voća i povrća, što je veoma važan sektor za privredu svih šest zemalja. Usluge će biti redovno ažurirane, a može se kreirati i posebna verzija za sve druge sektore koji su relevantni za pojedinačne ekonomije zemalja regije.
Kompanije koje su počele koristiti Bazu podataka distributerai Euromonitor International/Passport izražavaju zadovoljstvo kvalitetom usluga, ističući pozitivan uticaj ovih poslovnih alata na povećanje svog izvoznog potencijala.
Izvor: akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca