PRIVREDA
Uprkos blagom rastu proizvodnje ribe u Srpskoj, proizvođači i dalje u nezavidnom položaju
U domaćim ribnjacima prošle godine proizvedeno je 2.310 tona pastrmke i šarana, što je blagi skok u odnosu na godinu ranije, a ukupna vrijednost proizvodnje dostigla je 14,55 miliona KM.
Prema preliminarnim procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, tokom prošle godine proizvedeno je 1.714 tona pastrmke i 596 tona šarana, za razliku od godinu ranije kada je proizvodnja pastrmke iznosila 1.558 tona, a šarana 562 tone.
Iako brojevi pokazuju blagi rast proizvodnje, proizvođači ističu da je sektor ribarstva u Srpskoj i dalje u lošem stanju, te da godišnji rezultati ne oslikavaju stvarnu sliku u toj oblasti.
Navode da su oštra konkurencija iz regiona i Federacije BiH, prekomjeran uvoz, nedovoljna podrška nadležnih i sve izraženije klimatske promjene glavni problemi sa kojima se bore već godinama.
Direktor preduzeća “Tropik ribarstvo – ribnjak Janj” Zoran Tepić ističe da je proizvodnja šaranskih vrsta drastično pala u odnosu na desetak godina ranije, zbog čega je, kako kaže, uvoz otišao u nebo.
Istakao je da ni proizvodnja pastrmke nije na zavidnom nivou, ali da je tu situacija ipak nešto bolja.
– Naša firma je lani uzgojila oko 1.400 tona prirasta i u odnosu na 2018. i 2017. godinu uspjeli smo se polako oporaviti, ali to je još nedovoljno. Problem je što smo u odnosu na kolege iz FBiH u mnogo nezavidnijem položaju. Oni imaju podsticaje od 1,2 KM po kilogramu koji idu do 600.000 KM, dok mi, s druge strane, možemo maksimalno računati na 50.000 KM, što za velike proizvođače nije stimulativno – naglasio je Tepić.
On je dodao da brojevi o proizvedenim količinama ribe u RS pokazuju da resorno ministarstvo mora snažnije podržati ribare.
– Ministar poljoprivrede Boris Pašalić je to shvatio jer ćemo ove godine konačno imati subvencije za kapitalne investicije, što do sada nije bio slučaj. Do sada smo jedini bili isključeni iz tog vida podrške, što je dijelom i rezultat zanemarljivih brojeva o proizvodnji ribe – kazao je Tepić.
Pojasnio je da je ulaganje u modernizaciju od velikog značaja za domaće proizvođače jer bi im omogućilo pristup zahtjevnijem evropskom tržištu.
– Oko 65 odsto ribe koju proizvedemo izvezemo na tržište Srbije, Makedonije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Italije, s tim da nam je Italija najveći kupac. Za dalja evropska tržišta nam trebaju velike kapitalne investicije jer su značajno zahtjevnija. Zbog izostanka tih kapitalnih investicija svih ovih godina nismo mogli širiti izvoz – pojasnio je Tepić naglasivši da je uvođenje bescarinskih kvota na nivou BiH pomoglo ribarima, ali da ni to nije dovoljno za snažniji razvoj.
Da je ribarstvo na marginama slaže se i vlasnik preduzeća “Butreks ribarstvo” Veljko Buđen koji ističe da će svaka naredna godina biti sve teža za ovu proizvodnju.
– Dva su razloga za to. Prvi je prejaka konkurencija iz EU i Srbije kada je u pitanju šaranska riba, zbog čega naši ribnjaci konstantno idu na smanjenje proizvodnje. Drugi razlog su sve izraženije klimatske promjene koje mnogo štete uzgoju pastrmke koja neće toplu vodu, a koja je zbog visokih temperatura sve toplija, naročito u jezerima, tako da je veliko pitanje kojim putem će proizvodnja pastrmke ići ubuduće – kazao je Buđen.
Udruženje
Zoran Tepić kaže da bi ove godine trebalo da bude organizovano udruženje proizvođača iz Republike Srpske kako bi se lakše izborili za bolji položaj.
– Prepoznali smo da postoji problem u nedostatku komunikacije sa nadležnima i bez obzira na pozitivne pomake našeg ministarstva, u ovoj godini oformićemo udruženje ribara kako bismo se na adekvatniji način borili za naša prava i ispunjenje zahtjeva – rekao je Tepić.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca