Connect with us

PRIVREDA

Uskoro elektronsko registrovanje firmi u RS-u, privrednici u FBiH i dalje žrtve procedura

Objavljeno

 


Dok u Republici Srpskoj možete registrovati kompaniju za tri dana, u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu proći i mjeseci da biste prijavili poslovni subjekt. Razlog se krije u činjenici da nadležni federalni organi još čekaju na usvajanje izmjena Zakona o registraciji poslovnih subjekata.

Privrednici u našoj zemlji godinama su se borili s administrativnim procedurama prilikom registrovanja kompanija. Proteklih godina ovu borbu vode samo građani Federacije BiH.

Digitalizacija sudskih arhiva

Jednošalterski sistem koji je uveden u entitetu Republika Srpska 2013. godine dosta je skratio i pojednostavio registraciju firmi, ali i donio trend povećanja registracije poslovnih subjekata. U FBiH, s druge strane, tek se od prošle godine govori o digitalizaciji sudskih arhiva, što je osnovni preduvjet za elektronsko povezivanje sudova s Poreznom upravom, Federalnim zavodom za statistiku i drugim relevantnim subjektima.

Federalni ministar pravde Mato Jozić govori nam da su prošle godine sklopljeni pojedinačni sporazumi o saradnji s devet sudova u Federaciji BiH.

„Kao jedna od značajnih aktivnosti koja se veže za Odluku Vlade Federacije BiH o provođenju Projekta unapređenja poslovnog okruženja i pristupa tržištu, a koju provodi Ministarstvo pravde FBiH, jeste izrada Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH. Zakon su u formi nacrta usvojila oba doma Parlamenta Federacije i trenutno se radi na pripremi prijedloga zakona“, govori nam ministar Jozić.

Reklama

On dalje dodaje da će se izmijenjeni zakon odnositi na elektronizaciju rada sudova i njihovo povezivanje u elektronskom obliku s drugim relevantnim subjektima u procesu registracije poslovnih subjekata.

„Građani će imati mogućnost slanja elektronske prijave za registraciju poslovnih subjekata te neće biti u obavezi dostavljati podatke koje sud može elektronskim putem pribaviti od nadležnih institucija. Svakako, treba napomenuti da ovaj proces mora pratiti donošenje zakona o elektronskom potpisu, koji se nalazi u zakonodavnoj proceduri“, govori nam Jozić.

Sve brže i jeftinije u RS-u

Međutim, i kada je riječ o elektronskom registrovanju kompanija, RS prednjači u odnosu na FBiH.

„Suština je da je sve brže i jeftinije. Krajem godine promijenjen je i set zakona vezan za elektronsku registraciju poslovnih subjekata i dok Vlada stvori materijalno-tehničke mogućnosti za početak rada, i to će dodatno olakšati registraciju kompanija. Za početak će to biti samo za registraciju društava s ograničenom odgovornošću, dok ne vidimo kako će se ta elektronska registracija pokazati u praksi“, kazao nam je Jovan Janjić, koordinator za registraciju poslovnih subjekata u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).

Inače, registracija svih poslovnih subjekata u RS-u vrši se preko APIF-a.

Reklama

Janjić nam pojašnjava da se prijave za registraciju, zajedno s potrebnom dokumentacijom, šalju u APIF te se kroz programe dalje upućuju sudu i Poreskoj upravi.

„Registracija poslovnih subjekata svedena je sa 11 na četiri-pet koraka. Pored toga, nema sudske takse na osnivanje firme i maksimalni troškovi su do nekih 150 KM, i to naknada APIF-u, oglašavanje u Službenom listu i pečat kako bi mogli otvoriti žiroračun. Minimalni osnivački kapital je jedna KM, što znači da onaj ko registruje firmu s jednom KM, može sam pripremiti dokumentaciju i otići kod notara samo da ovjeri potpis. Dakle, ako je kapital jedna KM, ne mora notar obrađivati osnivački akt. Sve iznad jedne KM notar mora obraditi, čime je osnivanje skuplje. Ali, najjednostavniji oblik osnivanja je jednočlani d.o.o s osnivačkim kapitalom od jedne KM“, ukratko nam je pojasnio Janjić.

Podsjećamo, registracija društva s ograničenom odgovornošću prije 2013. godine u RS-u je koštala 1.530 KM, dok je osnivački kapital iznosio 2.000 KM, što je danas slučaj u FBiH.

Sve dok i Federacija BiH ne olakša proces registracije firmi, naša zemlja ne može govoriti o rasterećenju privrede. Kako proteklih godina ističu ekonomski stručnjaci, neophodne su nam reforme koje će omogućiti poslodavcima da zapošljavaju nove ljude i time osiguraju prilive novca u PIO fondove.

Klix.ba

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu