FINANSIJE
Covid-19 koštat će svijet 7 hiljada milijardi dolara

Sjedinjene Države, Evropa, Japan, Kina, Indija i druge države osigurat će više hiljada milijardi dolara vladine potrošnje i novog novca dok očajnički pokušavaju spriječiti da globalna ekonomija potone u depresiju, piše BiznisInfo.
Odgovor na pandemiju koronavirusa je bez presedana u pogledu brzine i razmjera.
Do petka su vlade i centralne banke širom svijeta preuzele obavezu izdvajanja nevjerovatnih 7 hiljada milijardi dolara za borbu protiv ekonomskih posljedica pandemije.
To uključuje vladinu potrošnju, garancije za zajmove i poreske olakšice, kao i štampanje novih novčanica od strane centralnih banaka radi kupovine imovine poput obveznica i dioničkih fondova.
Ukupni iznosi uveliko prevazilaze one koji su osigurani kao odgovor na finansijsku krizu iz 2008. godine. No, ekonomisti su zabrinuti da čak i ni ti napori neće biti dovoljni ako se kriza produži nakon juna.
Sjedinjene Američke Države
Najveći paket pomoći odobrio je američki Kongres u iznosu od 2 hiljade milijardi dolara. Ovaj novac je namijenjen građanima i kompanijama.
Američki Kongres je već ranije odobrio više od 112 milijardi američkih dolara za pojačano istraživanje vakcina i pružanje plaćenog bolovanja za dvije sedmice onima koji se testiraju ili liječe zbog Covid-19.
Federalne rezerve su prije toga usvojile paket poticajnih mjera. To uključuje obećanje od 700 milijardi dolara za kupovinu državnih obveznica i hipotekarnih vrijednosnih papira. Fed je također najavio novo finansiranje u iznosu od 300 milijardi dolara kako bi se nastavilo nesmetano kreditiranje firmi i potrošača.
Evropska unija
U Evropi su ogroman novac izdvojile najveće ekonomije poput Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije i Španije, ali i brojne druge zemlje.
Njemačka je predstavila paket za spašavanje vrijedan do 750 milijardi eura koji uključuje mjere za poticanje kreditiranja poduzeća i preuzimanje udjela u firmama.
Francuska je odobrila pomoć u iznosu od 45 milijardi eura za mala poduzeća i nezaposlene radnike. Također će garantovati 300 milijardi eura korporativnog zaduživanja.
Italija je odobrila 25 milijardi eura za pomoć radnicima i zdravstvenom sistemu, dok je Španija dala 200 milijardi eura. Brojne druge evropske zemlje izvojit će velike iznose novca.
Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da će potrošiti 750 milijardi eura za kupovinu državnog duga i privatnih vrijednosnih papira prije kraja 2020., te je spremna učiniti još više ako bude potrebno. U taj broj ne ulazi ranije najavljenih 120 milijardi eura dodatnih kupovina koje je ECB ranije najavio.
Velika Britanija
Vlada Velike Britanije objavila da je pripremila paket od 397 milijardi dolara garancija za zajmove i suspendirala je porez na lokalne kompanije u sektoru maloprodaje, ugostiteljstva i zabave na 12 mjeseci.
Također će pokriti 80 posto plata radnika najmanje sljedeća tri mjeseca, do maksimalno 2.900 dolara mjesečno. Nejasno je koliko će ta inicijativa koštati.
Pored toga, vlada Velike Britanije u četvrtak je obećala da će samozaposlenim osobama osigurati novčanu podršku u iznosu od 80 posto njihove prosječne mjesečne dobiti, do 2.900 dolara mjesečno, u sljedećem tromjesečju.
Banka Engleske saopštila je kako će povećati udjele vladinih i korporativnih obveznica u Velikoj Britaniji za 242 milijarde dolara.
Kina
Do sada je Kina najavila najmanje 16,4 milijarde dolara finansijskih olakšica i poticaja, plus 112,5 milijardi dolara u smanjenju poreza i naknada. Ali ako bude potrebno, Kina bi mogla potrošiti dodatne milijarde dolara kako bi ojačala svoju ekonomiju.
Narodna banka Kine usvojila je različite mjere, izdvojivši najmanje 162 milijarde dolara za pomoć firmama pogođenim virusom.
Japan
Očekuje se da će japanska vlada u narednim sedmicama razmotriti paket ekonomskih poticaja koji će vjerovatno uključivati podjelu gotovine kao i mjere za pomoć malim i srednjim kompanijama da dobiju pristup kreditima. Paket bi mogao ukupno biti težak 274,2 milijarde dolara.
Indija
Vlada Indije je već predstavila paket pomoći vrijedan 22,6 milijardi dolara, koji uključuje pomoć u hrani, pokriće zdravstvenog osiguranja, te subvencije za radnike.
Biznisinfo
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
-
NOVOSTI1 godina prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NOVOSTI1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE11 meseci prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Sindikat radnika BH Telecoma najavio štrajk, glavni razlog – plate
-
NOVOSTI1 godina prije
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM