FINANSIJE
Covid-19 koštat će svijet 7 hiljada milijardi dolara
Sjedinjene Države, Evropa, Japan, Kina, Indija i druge države osigurat će više hiljada milijardi dolara vladine potrošnje i novog novca dok očajnički pokušavaju spriječiti da globalna ekonomija potone u depresiju, piše BiznisInfo.
Odgovor na pandemiju koronavirusa je bez presedana u pogledu brzine i razmjera.
Do petka su vlade i centralne banke širom svijeta preuzele obavezu izdvajanja nevjerovatnih 7 hiljada milijardi dolara za borbu protiv ekonomskih posljedica pandemije.
To uključuje vladinu potrošnju, garancije za zajmove i poreske olakšice, kao i štampanje novih novčanica od strane centralnih banaka radi kupovine imovine poput obveznica i dioničkih fondova.
Ukupni iznosi uveliko prevazilaze one koji su osigurani kao odgovor na finansijsku krizu iz 2008. godine. No, ekonomisti su zabrinuti da čak i ni ti napori neće biti dovoljni ako se kriza produži nakon juna.
Sjedinjene Američke Države
Najveći paket pomoći odobrio je američki Kongres u iznosu od 2 hiljade milijardi dolara. Ovaj novac je namijenjen građanima i kompanijama.
Američki Kongres je već ranije odobrio više od 112 milijardi američkih dolara za pojačano istraživanje vakcina i pružanje plaćenog bolovanja za dvije sedmice onima koji se testiraju ili liječe zbog Covid-19.
Federalne rezerve su prije toga usvojile paket poticajnih mjera. To uključuje obećanje od 700 milijardi dolara za kupovinu državnih obveznica i hipotekarnih vrijednosnih papira. Fed je također najavio novo finansiranje u iznosu od 300 milijardi dolara kako bi se nastavilo nesmetano kreditiranje firmi i potrošača.
Evropska unija
U Evropi su ogroman novac izdvojile najveće ekonomije poput Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije i Španije, ali i brojne druge zemlje.
Njemačka je predstavila paket za spašavanje vrijedan do 750 milijardi eura koji uključuje mjere za poticanje kreditiranja poduzeća i preuzimanje udjela u firmama.
Francuska je odobrila pomoć u iznosu od 45 milijardi eura za mala poduzeća i nezaposlene radnike. Također će garantovati 300 milijardi eura korporativnog zaduživanja.
Italija je odobrila 25 milijardi eura za pomoć radnicima i zdravstvenom sistemu, dok je Španija dala 200 milijardi eura. Brojne druge evropske zemlje izvojit će velike iznose novca.
Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da će potrošiti 750 milijardi eura za kupovinu državnog duga i privatnih vrijednosnih papira prije kraja 2020., te je spremna učiniti još više ako bude potrebno. U taj broj ne ulazi ranije najavljenih 120 milijardi eura dodatnih kupovina koje je ECB ranije najavio.
Velika Britanija
Vlada Velike Britanije objavila da je pripremila paket od 397 milijardi dolara garancija za zajmove i suspendirala je porez na lokalne kompanije u sektoru maloprodaje, ugostiteljstva i zabave na 12 mjeseci.
Također će pokriti 80 posto plata radnika najmanje sljedeća tri mjeseca, do maksimalno 2.900 dolara mjesečno. Nejasno je koliko će ta inicijativa koštati.
Pored toga, vlada Velike Britanije u četvrtak je obećala da će samozaposlenim osobama osigurati novčanu podršku u iznosu od 80 posto njihove prosječne mjesečne dobiti, do 2.900 dolara mjesečno, u sljedećem tromjesečju.
Banka Engleske saopštila je kako će povećati udjele vladinih i korporativnih obveznica u Velikoj Britaniji za 242 milijarde dolara.
Kina
Do sada je Kina najavila najmanje 16,4 milijarde dolara finansijskih olakšica i poticaja, plus 112,5 milijardi dolara u smanjenju poreza i naknada. Ali ako bude potrebno, Kina bi mogla potrošiti dodatne milijarde dolara kako bi ojačala svoju ekonomiju.
Narodna banka Kine usvojila je različite mjere, izdvojivši najmanje 162 milijarde dolara za pomoć firmama pogođenim virusom.
Japan
Očekuje se da će japanska vlada u narednim sedmicama razmotriti paket ekonomskih poticaja koji će vjerovatno uključivati podjelu gotovine kao i mjere za pomoć malim i srednjim kompanijama da dobiju pristup kreditima. Paket bi mogao ukupno biti težak 274,2 milijarde dolara.
Indija
Vlada Indije je već predstavila paket pomoći vrijedan 22,6 milijardi dolara, koji uključuje pomoć u hrani, pokriće zdravstvenog osiguranja, te subvencije za radnike.
Biznisinfo
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca