PRIVREDA
Domaće sjeme u pola cijene
Set mjera, čiji je cilj povećanje obima sjetve u RS, obuhvata i dodatni regres za nabavku domaćeg sjemena u visini od 50 odsto od njegove cijene.
„Želimo da stimulišemo nabavku sjemena koje je proizvedeno u RS, na način da, ako Poljoprivredni institut na tržištu ima vreću sjemena čija je cijena 70 maraka, 50 odsto će u samoj apoteci platiti proizvođač, a 50 odsto Vlada“, kaže Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dodajući da je, po podacima iz poljoprivrednih apoteka, evidentno da će ovog proljeća biti veći obim sjetve.
Kako je dodao, obezbijeđena su i dodatna dva miliona KM, mimo redovnog Agrarnog budžeta, za nabavku sjetvenih paketa povrća za oko 9.000 gazdinstava.
„Ovaj paket namijenjen je za manja gazdinstva koja mogu i imaju uslove da proizvedu dovoljne količine povrća za svoje potrebe i određene tržišne viškove“, pojasnio je Pašalić.
Dodatna mjera je i 500.000 KM za sufinansiranje sjetve soje.
„Mi ćemo da sufinansiramo sa 50 odsto troškove sjetve soje“, pojasnio je on.
Kako je naveo, donesena je i odluka da za 5.373 gazdinstva, koja su ranije imala dugove i samim tim su isključena iz sistema podsticaja, budu omogućeni podsticaji. Dodao je i da je obezbijeđeno 60 miliona KM iz sredstava IRB-a za povoljne kredite koji se odnose za finansiranje poljoprivredne proizvodnje te sedam miliona KM iz Partner fonda.
Pašalić je rekao da su isplaćeni svi podsticaji iz prethodne godine, ali je isplaćeno i 9,5 miliona KM iz ove godine.
„Poljoprivrednici ne treba da budu zabrinuti u smislu dalje isplate podsticaja. Već početkom aprila ćemo da platimo premiju za mlijeko. Mi u ovom trenutku nemamo nijednu marku dugovanja prema poljoprivrednicima“, naveo je Pašalić.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS počinje sa podjelom regresiranog dizel goriva za 9.418 poljoprivrednih gazdinstava, a preuzimanje, odnosno kupovina će početi u ponedjeljak i trajaće do 30. oktobra.
„Podsticaj za regresiranje dizel goriva za izvođenje proljećnjih i jesenjih radova u poljoprivredi utvrđen je u iznosu od 0,60 KM po litri dizel goriva“, saopšteno je danas iz tog ministarstva, odakle dodaju da su za finansiranje ove mjere rezervisali najmanje 5,5 miliona KM.
Poljoprivrednici mogu preuzeti ukupno 100 litara plavog dizela po hektaru zemlje. Nosioci poljoprivrednih gazdinstava stariji od 65 godina, a koji nisu izvršili obavezu ažuriranja podataka u registru, kako u skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske ne bi napuštali svoje domove, imaju mogućnost da ovlaste mlađeg člana domaćinstva ili da se obrate najbližoj kancelariji Savjetodavne službe Ministarstva ili odjeljenjima/odsjecima za poljoprivredu lokalnih uprava.
Inače, banjalučki Centar za razvoj poljoprivrede i sela pokrenuće kampanju putem medija radi animiranja građana za proizvodnju hrane.
„Naši poljoprivredni proizvođači su u jesenjoj sjetvi zasijali više od planiranog, što će uraditi i tokom proljećne sjetve. Prema našim procjenama, zasijana količina neće biti dovoljna za potrebe naših sugrađana ukoliko dođe do potražnje za hranom i osnovnim životnim namirnicama“, saopšteno je iz Centra.
Hrane ima dovoljno
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, istakao je da u Srpskoj postoje dovoljne zalihe prehrambenih namirnica.
„Recimo, 18. marta prerađevina od voća i povrća imali smo 6.400 tona, a 25. marta 5.700 tona. U prvom terminu mesa smo imali 1.050 tona, a 25. marta 980 tona. Pšenice smo u prvom terminu imali 17.370 tona, a u drugom terminu 15.125 tona, a mlijeka i mliječnih prerađevina u prvom terminu smo imali 2.260 tona, a sad već imamo povećane zalihe – 2.330 tona“, naveo je Pašalić.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca