FINANSIJE
Evropska investicijska banka obezbijedila 5,2 milijardi eura zemljama izvan EU

Evropska investicijska banka obezbijedit će zemljama izvan Evropske unije 5,2 milijardi eura u okviru svog paketa podrške otklanjanju posljedica pandemije Covid-19. Sredstva su dio šireg paketa pomoći za 100 zemalja izvan EU koje je danas najavila Evropska unija i njen „Tim Evropa“, a koja su podržana garancijama iz budžeta EU.
Podrška će se pružiti hitno s ciljem očuvanja radnih mjesta i životnog standarda građana koji rade u sektorima koji su najteže pogođeni negativnim ekonomskim i socijalnim posljedicama pandemije, a bit će popraćena dodatnim dugoročnim finansiranjem zdravstvenog i ekonomskog sektora prema potrebi.
„Pandemija Covid-19 pogodila je mnoge zemlje i imat će ozbiljne ekonomske posljedice. Posao će izgubiti, a sa njima i sposobnost ljudi da zadovolje osnovne životne potrebe. U ekonomski ugroženim zemljama kriza će najviše pogoditi poduzetnike, ali će povećati i javni dug. Želimo pokazati našim partnerima izvan EU da je Evropa uz njih kad im zatreba. Kao dio ‘Tima Evrope’, EIB grupa će u narednim sedmicama pružiti konkretnu podršku novim ulaganjima u zdravstvo i poslovanje u zemljama koje nisu članice EU. U suradnji s Evropskom komisijom, državama članicama EU-a, kao i evropskim i drugim multilateralnim finansijskim institucijama, osigurat ćemo javnom i privatnom sektoru lakši pristup finansijama koje će im biti potrebne za prevladavanje učinaka pandemije“, rekao je Werner Hoyer, predsjednik Evropske investicijske banke.
Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco, koji je zadužen za aktivnosti EIB grupe na zapadnom Balkanu rekao je: „Pandemija Covid-19 suočila je svijet s ekonomskim izazovima koji nisu viđeni u novijoj historiji. Kao dio zajedničkog napora Evropske unije i njenog ‘Tima Evrope’ na pružanju konkretnog i efikasnog odgovora na ove izazove, EIB je pripremila paket hitnih mjera podrške za zemlje zapadnog Balkana, posebno lokalne MSP i zdravstveni sistem. Želimo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali živote, radna mjesta i plaće građana zapadnog Balkana. Krizna potražnja zahtijeva evropsko jedinstvo i solidarnost. Grupa EIB je ponosna što može pružiti konkretnu podršku za ublažavanje ekonomskih učinaka pandemije Covid-19 na zapadnom Balkanu.“
Odgovaranje potrebama u 100 zemalja
Kako bi se identificirali najučinkovitiji instrumenti podrške zdravstvu i poslovanju, EIB grupa pripremila je svoj paket mjera kroz kontakte sa klijentima iz javnog i privatnog sektora u više od 100 zemalja izvan Evropske unije, čime nastavlja svoju dugoročnu podršku održivom i uključivom razvoju evropskog i svjetskog svijeta ekonomije.
Paket podrške zemljama zapadnog Balkana EIB grupe bit će dostupan ubrzano i prilagođen specifičnim potrebama različitih sektora ekonomije, kao i lokalnim izazovima koje predstavlja pandemija. Zemljama zapadnog Balkana bit će osigurana i tehnička podrška i stručnost za bržu pripremu investicionih projekata.
Podrška novim ulaganjima u zdravstvo i ekonomiju
EIB grupa spremna je ubrzati izdavanje već odobrenih zajmova u vrijednosti od oko milijardu eura, pomažući zdravstvenom sektoru u zemljama koje nisu članice EU u rješavanju pandemije, a firmama omogućuje lakši pristup finansiranju kako bi se riješili nedostatka gotovine i likvidnosti.
Podrška je pružena dugogodišnjim klijentima iz zdravstvenog sektora kako bi se poboljšao javni zdravstveni sistem u njihovim zemljama i bio u stanju zadržati glavni fokus svojih aktivnosti u borbi protiv pandemije. EIB grupa također će ubrzati izdavanje već odobrenih sredstava za finansiranje zdravstvenih projekata, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
Dio paketa podrške za zdravstveni sektor dolazi kroz jedinstveno tehničko iskustvo i finansijsku stručnost koju je razvila EIB ulaganjem više od 30 milijardi eura u bolnice, zdravstvene usluge i medicinske inovacije širom Evrope. Finansiranje projekata u sektoru zdravstva dodatno će se ubrzati uskom suradnjom s ministarstvima zdravlja i drugim partnerima u sektoru.
EIB grupa će također olakšati pristup finansiranju malih i srednjih preduzeća putem dogovorenih kreditnih linija od lokalnih banaka i financijskih institucija širom svijeta. Ove će mjere biti od najveće pomoći preduzećima u najteže pogođenim pandemijskim sektorima. Cilj ovih mjera je osnaživanje lokalnih banaka i finansijskih institucija, uključujući mikrofinansijske institucije, čije će iskustvo biti ključno za uspješnu dugoročnu podršku održivom ekonomskom razvoju.
Paket pomoći privatnom sektoru EIB grupe bit će dostupan lokalnim i međunarodnim korporacijama, kao i malim i srednjim preduzećima, poljoprivrednicima i poduzetnicima.
Očekuje se da će i pandemija Covid-19 negativno utjecati na buduća ulaganja u javni sektor. Da bi ublažio ove posljedice, EIB će u suradnji sa svojim lokalnim partnerima raditi na uklanjanju prepreka za ulaganja u javni sektor, pružanju podrške zdravstvu, regionalnoj trgovini i teško pogođenim sektorima kao što su turizam i ugostiteljstvo.
Ubrzano finansiranje će biti dostupno u zemljama u kojima EIB već posluje, što uključuje i sve zemlje Zapadnog Balkana. Očekuje se da će pakete pomoći biti dodatno osnažiti druge međunarodne i evropske finansijske institucije.
Klix.ba
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI9 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
PROMO1 godina prije
Savremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama