PRIVREDA
Medijima prijeti gašenje, borba za svako radno mjesto
Teška situacija izazvana pandemijom virusa korona pogodila je i medijske kuće, tako da je i ovoj branši, kao i drugima, potrebna pomoć kako bi prebrodila krizu i sačuvala radna mjesta.
Poručuju to iz novinarske zajednice u Srpskoj, koja se nada da će biti sluha i za probleme u medijima, koji su objektivno i blagovremeno informisali javnost uprkos otežanim, ali i rizičnim uslovima rada.
Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske (UN RS), ističe da je novinarska zajednica duboko pogođena novonastalom situacijom. Ostali su mediji, ističe Labus, bez brojnih oglašivača.
„Na drugoj strani, novinari rade više nego inače, a pitanje je da li će njihove matične kuće imati novca za aprilsku platu“, navodi Labus.
Kako dodaje, zbog toga je UN RS u kontaktu s Biroom za informisanje Vlade RS, te očekuje sastanak radi iznalaženja načina da RS pomogne novinarskoj zajednici.
„Jer, ukoliko dođe do otpuštanja novinara, pa i gašenja medija, stanovništvo bi se moglo naći u informativnoj blokadi, a onda znamo kakve bi to posljedice donijelo. Mediji plaćaju veliki broj doprinosa za radnike, kao i poreza na prihode od marketinga, tako da Vlada RS treba da učini sve da medijska zajednica uspije da premosti ovaj težak trenutak“, ističe Labus u izjavi za „Nezavisne novine“.
I Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, naglašava da se u ovo doba pandemije pokazalo koliko su značajni profesionalni mediji.
„Sa druge strane, mediji rade u nikad težoj situaciji. Poslovni prihodi medija su pali i do 80 odsto“, naveo je Vukelić, koji dodaje da je situacija vrlo teška.
Mediji su, napominje, počeli da smanjuju broj zaposlenih te otkazuju angažman honorarnih saradnika, dok su oni koji se nisu odlučili na taj korak, umanjili plate.
Vukelić kao jedno od mogućih rješenja navodi i da bi vlast mogla da pozove medije i od njih kupi oglasni prostor, koji bi ona onda dala besplatno malim i srednjim proizvodnim preduzećima da oglašavaju svoje proizvode, i to onima koji do sada nisu mogli sebi finansijski priuštiti takve reklame.
„Ovim se postiže trostruki efekat, mediji dobijaju pomoć, proizvođači reklamu i povećava se tražnja za domaćim proizvodima“, pojašnjava Vukelić.
Diana Radić, izvršna direktorica „Nezavisnih“, ističe da je kompanija značajan privredni subjekt u čijem sistemu je zaposleno 107 radnika i nemali broj spoljnih saradnika.
„Svjesni smo da je veliki dio odgovornosti i na nama kao najčitanijem mediju u Republici Srpskoj, jer nas redovno prati više od tri miliona ljudi u zemlji i inostranstvu. Ti ljudi nam vjeruju i mi im moramo obezbijediti pravovremenu i provjerenu informaciju. Sve svoje resurse stavili smo u funkciju što kvalitetnijeg informisanja javnosti i komunikaciju sa građanima i to daje vidljive rezultate“, navodi Radićeva.
Kako dodaje, u otežanim uslovima sve to zahtijeva dodatne napore za zaposlene i dodatne troškove za kompaniju.
„Radimo punim kapacitetom, a prihodi rapidno padaju. Realizacija naših planiranih prihoda je svedena na 50 odsto, a naplate potraživanja gotovo da i nema“, istakla je Radićeva.
Siniša Trkulja, odgovorni urednik „EuroBlica“ i portala Srpska Info, ističe da je osnovni problem to što nema oglašivača i očekuje da će se posljedice tek osjetiti.
„Ugrožena su mnoga radna mjesta u pojedinim redakcijama. Što se tiče nas, mi zasad nećemo otpuštati ljude, ali vidim da su drugi mediji u velikom problemu. Smatram da bi država u ovom trenutku trebalo da nađe način i sredstva i pomogne medijima, jer su oni jedan od važnih stubova demokratije u svakom modernom društvu“, rekao je Trkulja.
Boris Dmitrašinović, generalni direktor „Glasa Srpske“, kaže da u ovom listu radi 86 stalno zaposlenih radnika i 20 honorarnih saradnika i da tokom krize niko nije dobio otkaz. Ipak, dodaje, situacija je svakim danom sve teža.
„Iako smo u teškoj situaciji, poštujemo odluku Vlade RS. Radnike koji su u rizičnoj grupi poslali smo da rade od kuće, a poneki su i na odmoru. Ostali redovno obavljaju svoje zadatke i čine sve da kvalitetno informišu građane o teškoj situaciji koja nas je sve zadesila“, navodi Dmitrašinović.
Dejan Rakita, glavni i odgovorni urednik ELTA televizije, takođe ističe da je situacija u vezi sa pandemijom virusa korona uticala i na medije, a pogotovo finansijski, jer privreda je stala, niko se ne oglašava, a mediji rade.
„Medijima uopšte, a pogotovo medijima u Srpskoj i BiH, hitno je potrebna pomoć da prebrode ovaj period, inače svi možemo očekivati otpuštanje medijskih radnika, pa i gašenje nekih medija. Rad novinara i medijskih radnika je upravo sada i u ovakvoj situaciji pokazao koliko je uloga medija bitna za društvo“, kaže Rakita.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca