ANALIZE
RAZVIJATI BIZNISE NA DALJINU U kojem pravcu usmjeriti preduzeća za slučaj NOVE KRIZE
Najteže posljedice korona virusa u Srpskoj, kao i u državama koje je pogodila ova zaraza, imaju branše koje su gotovo 100 odsto vezane za slobodno kretanje ljudi i roba i one u ovakvim uslovima ne mogu funkcionisati.
Kako kaže Miroslav Vukajlović, direktor banjalučke agencije „Spektar“, to su oblasti turizma, ugostiteljstva, proizvođačke industrije.
Ove oblasti su uslovljene nabavkama sirovina ili prodajom na tržištima pogođenim posljedicama korona virusa, kao i usluge koje se obavljaju isključivo neposrednim kontaktom između stranaka.
Vukajlović dodaje da biznisi koji se mogu djelimično ili u potpunosti obavljati na daljinu, imaju drugačiju situaciju.
– U ovu grupu spadaju kompanije ili preduzetnici iz oblasi softverske industrije, finansijske institucije, pružaoci usluga obrazovanja, konsultantske firme, inženjerski i usko stručno specijalistički poslovi koji se jednostavno rade na daljinu, kol centri, servisne usluge podrške, prevodilački poslovi, dijelom i usluge iz oblasti medicine… Za očekivati je da će većina razmatrati povećanje obima poslova na daljinu, iz straha od mogućnosti sličnih pojava u budućnosti – ističe Vukajlović za Srpskainfo.
Dodaje da je već izvjesno da će korona virus izazvati radikalne promjene na globalnim tržištima.
– Bez obzira na to u koju grupu biznisa spadaju, pametni će izvući pouku za neku sličnu situaciju koja će se vjerovatno desiti, prije ili kasnije. A moguća rješenja svakako su: razvoj biznis modela koji se djelimično ili u potpunosti mogu izvoditi i raditi na daljinu, odbacivanje rizičnih biznisa ili dodatno osiguranje tih poslova, što je obavezna preporuka ako se nastavlja ista djelatnost, kreiranje kreativnih formi organizovanja koji omogućavaju fleksibinost organizaciji, podrška razvoju instrumenata za pravovremeno identifikovanje opasnosti – kaže Vukajlović.
On dodaje da se, možda, u ovoj situaciji krije i šansa ne samo za kompanije i preduzetnike, već i za kreatore ekonomskih prilika.
– Ekonomske zajednice, države, entiteti, trebalo bi da jasnije odrede pravce razvoja ekonomija. Dodatnu prednost i podršku moraju dobiti biznisi i ideje koje u nestabilnim uslovima mogu preživjeti i nastaviti dalji razvoj. Ta politika će sigurno napraviti razliku u budućnosti, krize će se ponavljati, samo ćemo svjedočiti različitim uzrocima – naglašava Vukajlović.
Po njegovim riječima, njegovanje i podrška domaćim ponuđačima proizvoda i usluga treba da je prioritetna.
– Nema više razloga da tako ne bude i u praksi na našem tržištu rada. Biznisi koji cijeli postupak, od sirovine do finalnog proizvoda završavaju na lokalu, najbitniji su „državni projekti“. Još ako bismo uveli praksu promocije izvrsnosti na svim nivoima, ne bismo trebali strahovati od sličnih pojava u budućnosti – poručuje Vukajlović.
Anketu Privredne komore RS o posljedicama virusa korona na poslovanje popunilo je do sada više od 1.000 preduzeća u RS, koja se svakodnevno javljaju i direktno, sa pitanjima koja su u vezi sa problema koje imaju u poslovanju. Mnoga od njih su zatvoreni zbog vanredne situacije.
– Kriza se prelila na sve sektore i skoro da ne postoji firma koja nije pogođena u ovoj situaciji. Problem će samo eskalirati u aprilu, jer će neki ostati bez repromaterijala koji su imali do sada i moraće da prestanu da rade. Već je veliki broj njih zatvorenih potpuno, jer su prekinuti višegodišnji i višemilionski ugovori sa stranim partnerima. Pojedine firme su potpuno zaustavile rad, neki rade smanjeniim kapacitetima minimalnim, vjerovatno će i oni uskoro zatvoriti – kaže portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.
Dodaje da imamo i one koji su morali da zaustave proizvodnju i vrate radnike kućama zbog pojave korone među njihovim zaposlenima.
– Privredna komora sada ima dva cilja – da sačuvamo radnike i da sačuvamo firme, da, kada sve prođe, to dočekamo spremno. Međutim, nećemo to moći sami, bez podrške Vlade RS – poručuje Blagojević.
Malo onih koji su povećali posao
Postoje i kompanije i biznisi koji su u uslovima korona virusa povećali ukupan obim pruženih proizvoda i usluga.
– Ukupno gledajući, nije ih puno, ali važno je da postoje. Ističu se svakako farmaceutske kompanije, istraživački centri, onlajn prodavači, kućni dostavljači proizvoda i usluga, savjetodavci za psihološku i sličnu podršku. Posebno treba istaći proizvodne kompanije koje su bile u stanju da se preorijentišu i, u novim okolnostima, proizvode nama prijeko potrebne proizvode – kaže Vukajlović.
Izvor: Srpskainfo.com
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca