PRIVREDA
Garantni fond Republike Srpske spasio stotine preduzeća: Garancije jedina šansa
Garancije koje izdaje Garantni fond Republike Srpske spasile su mnoge firme da ne stave ključ u bravu, pogotovo u vrijeme pandemije, jer im je kredit u tom trenutku bio jedina šansa za opstanak na tržištu.
Privrednici koji bez pokrića ne bi uspjeli da podignu kredite i obezbijede novac potreban za izmirivanje prispjelih obaveza ili unapređenje poslovanja ističu da je svaka pomoć, pogotovo u vrijeme krize izazvane virusom korona, dobrodošla.
Direktor fabrike “Sava Semberija” iz Bijeljine Stevo Filipović rekao je za “Glas Srpske” da su podigli kredit u iznosu od milion maraka te da im je Fond garantovao polovinu iznosa.
– Zadužili smo se kako bi poljoprivrednim proizvođačima isplatili sav prošlogodišnji rod. Otkupili smo sve što su poljoprivrednici dovezli pred našu fabriku, bez obzira na to da li smo imali sklopljene ugovore s njima ili ne. Sve smo isplatili četiri mjeseca prije nego što je ugovorima bilo predviđeno – istakao je Filipović.
Naglasio je da je sve to doprinijelo da mnogo sigurnije uđu u novu sezonu.
– Već sada imamo duplo više sklopljenih ugovora sa proizvođačima, a razlog je siguran otkup, redovno plaćanje i obezbijeđen plasman. Bez mjera Vlade RS teško da bismo uspjeli poslovati i opstati na tržištu – rekao je Filipović.
Uz pomoć garancija i zvorničko preduzeće “6. novembar” zadužilo se za dva miliona maraka.
Vlasnik te firme Jakov Galić rekao je da im je novac bio neophodan za rekonstrukciju i opremanje hotela koji su kupili vlastitim sredstvima.
– Hotel je bio devastiran totalno i trebala su velika ulaganja. Odobrena nam je garancija za 400.000 maraka. Mi smo možda mogli kredit podići i bez garancije, ali firmama koje ne mogu, to je jedina šansa – rekao je Galić. Dodao je da je trenutno u hotelu, pogonu za šivenje zaštitne odjeće i prodavnici, koji su u vlasništvu “6. novembra”, zaposleno oko 70 radnika.
– Teško je raditi i opstati na tržištu uz sve poteškoće izazvane virusom korona, a ne idu nam na ruku ni mjere kojima se jedno vrijeme zabranjuje rad, pa potom odobrava – poručio je Galić.
Vlada Republike Srpske usvojila je lani odluku o Garantnom programu, a cilj je olakšavanje pristupa finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća, izdavanjem garancije za obezbjeđenje potraživanja po kreditu odobrenom od finansijske organizacije.
Garantni fond RS odobrio je do sada garancije u iznosu od 47,19 miliona maraka na ukupan iznos kredita od 133,10 miliona maraka, dok je kroz Garantni program “kovid 19” odobreno 138 garancija u ukupnom iznosu većem od deset miliona maraka.
Uslovi
Jemstvo iz Garantnog programa “kovid 19” mogu dobiti privredni subjekti sa sjedištem u Srpskoj koji nisu bili u finansijskim poteškoćama na dan 31. decembar 2019. godine, ali trenutno imaju poteškoće u poslovanju koje su nastale kao posljedica pandemije virusa korona.
Mikro preduzeća, preduzetnici i poljoprivredna gazdinstva mogu dobiti garancije za iznose do 50.000 KM, mala preduzeća za najviše 200.000 KM, a srednja preduzeća za maksimalno 400.000 KM.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca