Connect with us

ANALIZE

Četiri bogate države EU protive se namjeri da se naprave zajednički dugovi

Objavljeno

 


Četiri bogate države EU protive se namjeri da se naprave zajednički dugovi kako bi se pomoglo zemljama koje su posebno pogođene korona-krizom.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc posljednjih dana upozorava da se sprema “dužnička unija na mala vrata”. Time kritikuje predlog njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona da zemlje EU načine “izuzetak” i zajednički se zaduže za 500 milijardi eura koje bi se onda kroz fond za ublažavanje posljedica krize podijelile državama najteže pogođenim koronom, piše Dojče vele (DW)

Kurc je u subotu otvoreno poveo borbu protiv tog predloga poslavši kratko pismo šefovima država i vlada ostalih članica EU.

Na dvije strane tu Kurc daje kontrapredlog u kojem se ne navodi konkretna suma, ali piše da pomoć treba da bude oročena na dvije godine i data u vidu kredita, a ne nepovratne pomoći. Novac bi, traži Kurc, trebalo obezbijediti ne novim dugovima nego preraspodjelom stavki u budžetu EU.

Kancelar iz Beča tako figurira kao predvodnik grupe “štedljivih”, kako se naziva njegov savez po ovom pitanju sa liderima iz Holandije, Danske i Švedske.

To je otvoreni sukob sa Angelom Merkel, koja je prvi put pristala da se i Njemačka zaduži kako bi se direktno, a ne kreditima, pomoglo zemljama koje su teže pogođene krizom. Očekivano, predlog osovine Berlin-Pariz podržali su u Rimu i Madridu gde bi, pretpostavlja se, završilo najviše milijardi.

Reklama

Kurc se plaši da im ne pređe u naviku

Njemačka je, zbog veličine i privredne snage, ubedljivo najveći platiša u budžet EU – uplate iz Berlina čine 27 odsto tog lonca. Ukoliko bi se krenulo putem zajedničkih dugova, sve bolje stojeće zemlje EU bi u narednih dvadeset godina, koliki bi bio period otplate kredita, dodatno opteretile svoje državne izdatke.

Kurc pak ne vjeruje da bi sve stalo na ovih 500 milijardi eura. „Uz sve prijateljstvo, ali razumije se da bi ove države koristile svaku priliku da ovo posmatraju samo kao prvi korak i to moramo da spriječimo“, rekao je on za Dojčlandfunk.

Zahtjeve „štedljive četvorke“ je italijanska vlada već odbila kao „neprimjerene“. U teškoj recesiji koja bez sumnje dolazi potrebni su „ambiciozni i inovativni“ predlozi, napisao je na Tviteru italijanski ministar za evropska pitanja Enco Amendola.

Na kraju će, kako je rekao i Kurc, morati da se iznađe kompromis. Austrijski kancelar je podsjetio da uspostavljanje takvog fonda od milijardi za obnovu zahteva pristanak svih 27 članica EU, dakle i “štedljive četvorke”.

Nema mnogo vremena

Reklama

Pred iznošenje predloga idućeg sedmogodišnjeg budžeta EU u sredu, šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je iznijela namjeru da fond za obnovu bude težak čak bilion eura, ali da bude kombinacija direktnih davanja i kredita, piše DW.

Evropski parlament je tražio čak dva biliona eura. Taj parlament na kraju mora većinom glasova da podrži predlog budžeta oko kojeg se dogovore Komisija i države članice.

Prema dosadašnjoj računici, EU i 27 država su za saniranje posljedica krize do sada mobilisali već tri biliona eura. Fond za obnovu bi došao kao dodatno sredstvo za podsticaj privrednog rasta.

Otvorena su još neka pitanja: kako će preostale članice EU na svoja pleća rasporediti izdatke koje je do sada imala Velika Britanija? Da li će korona-kriza još neke zemlje od neto-platiša pretvoriti u neto-primaoce evropskog novca? I, što je možda najvažnije, kako Merkelova i Makron misle da se zemlje zajednički zaduže preko Evropske komisije kada je to zapravo zabranjeno evropskim ugovorima?

O novcu se u Briselu uvjek žestoko raspravlja, sastaje po hodnicima ili telefonira, a do kompromisa se dolazi sporo i mučno. Međutim, sada nema mnogo vremena. Da bi pomoć za oporavak ekonomije imala smisla, novac mora da poteče najkasnije krajem godine.

Izvor: B92

Reklama

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu