Connect with us

ANALIZE

Koliko je bosanskohercegovački vanjski dug rizičan

Objavljeno

 


Kredit

Nešto manje od 40 posto vanjskog duga Bosna i Hercegovine je u stranim valutama koje nisu euro, a nešto manje od jedne trećine je ugovoreno i otplaćuje se po varijabilnoj kamatnoj stopi, pokazuje izvještaj o stanju vanjskog duga BiH za prvi kvartal 2020. godine.

Prema izvještaju, vanjski dug Bosna i Hercegovine iznosio je u prvom kvartalu 2020. godine 8,13 milijardi KM.

Od toga stari dug (naslijeđeni komercijalni dugovi prema Pariskom klubu kreditora, Londonskom klubu kreditora te zajmovima WBIBRD-a) iznosi 945 miliona KM, a novi dug (uglavnom prema međunarodnim finansijskim institucijama) 7,18 milijardi KM.

Ukupno servisirane obaveze u prvom kvartalu 2020 godine iznose 146 miliona KM.

Pokazatelji rizika vanjskog duga BiH ukazuju da vanjski dug čini 23,3 posto BDP-a Bosne i Hercegovine, 31,8 posto duga ili 2,58 milijardi otplaćuje se po varijabilnoj kamatnoj stopi, dok je 39,9 posto duga u valuti koja nije euro.

Ukupni dug u valuti euro, za koju je domaća konvertibilna marka po osnovu valutnog odbora čvrsto fiksirana, je 4,88 milijardi KM duga, a od ostalih valuta najzastupljeniji je SDR (specijalna prava vučenja) sa 2,0 milijarde KM. Riječ je o međunarodnoj obračunskoj jedinici koju je utvrdio MMF a čija vrijednost se određuje na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti četiriju svjetskih valuta – američkog dolara, eura, japanskog jena, britanske funte i kineskog juana).

Reklama

U američkom dolaru je 541 milion KM duga, a preostali manji dio duga je u ostalim valutama.

Najveći inodužnici BiH su Svjetska banka (WBIBRD 1,0 milijarda KM i WBIDA 1,77 mlrd KM), EIB 1,97 mlrd KM, Pariški klub kreditora 603,7 miliona KM, EBRD 515,9 miliona KM, itd.

Vijeće ministara je ovih dana primilo k znanju Analizu održivosti javnog duga Bosne i Hercegovine za period 2019 – 2023. godine, koja pokazuje da je BiH zemlja sa srednjoročno održivim javnim dugom na osnovu osnovnog scenarija za 2023. godinu, sa realnim rastom od 3,8%, inflacijom od 1,3%, primarnim bilansom od 2,4% BDP-a i efektivnom kamatnom stopom od 2,4%.

U ovoj analizi se dodaje da su osnovni rizici, prije svega, u javnom dugu koji drže nerezidenti, zatim u dugu u stranim valutama i potrebama za vanjskim finansiranje.

Indikator.ba

Reklama

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Od

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Od

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

ANALIZE

Suzbijanje cijena glavni zadatak

Objavljeno

 

Suzbijanje cijena robe široke potrošnje biće jedan od najvažnijih zadataka u idućoj godini, koja će, po svemu sudeći, biti teška i sa smanjenom likvidnošću privrede zbog poskupljenja svih ulaznih komponenti. (više…)

Nastavite čitati

U trendu