PRIVREDA
Pandemija srezala promet na pijacama u Srpskoj
Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u Republici Srpskoj u aprilu 2020. godine u odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena je za 33,4 odsto, a na pijacama potvrđuju da je zbog situacije izazvane kovidom-19 prodaja vidno opala.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, vrijednost poljoprivrednih proizvoda na pijacama u aprilu iznosila je 726.435 KM, što u poređenju sa istim mjesecom prošle godine predstavlja smanjenje od 364.082 KM.
„U poređenju sa martom 2020. godine, vrijednost prodaje u aprilu bila je manja za 17 odsto i iznosila je 149.713 KM“, podaci su Zavoda.
U strukturi ukupne prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u aprilu je najviše učestvovalo povrće sa 30,6 odsto, grupa ostali proizvodi sa 20,4 odsto i voće sa 20 odsto, dok su najmanje zastupljene prerađevine voća sa 1,7 odsto i grožđe sa 0,7 odsto.
Da je prodaja na pijacama značajno umanjena, svjedoče i prodavci na Gradskoj pijaci u Trebinju, koji kažu da se živost nakon ponovnog otvaranja vratila na ovu pijacu, za razliku od prodaje koja se nije ni izbliza vratila na stari nivo.
Prodavci kažu da i građani Trebinja dosta manje kupuju zeleniš, sir, kajmak, voće, nego ranije, a cjelokupna prodaja je drastično opala prvenstveno zbog nemogućnosti masovnih dolazaka kupaca iz Dubrovnika i Herceg Novog.
„U vrijeme pandemije je dosta ljudi iz Trebinja koji se ranije nisu bavili poljoprivredom obradilo poneki povrtnjak, tako da je i sa te strane opala naša prodaja, ali najviše štete imamo zbog nedolaska kupaca iz Dubrovnika i Herceg Novog, od kojih smo zarađivali najviše, da ne kažem da su nam, barem kada su u pitanju skuplji proizvodi, poput sira, kajmaka ili meda, oni bili glavne mušterije“, kaže jedan od prodavaca sa trebinjske pijace.
Dobar dio proizvoda bi, da nije bilo virusa korona, bio prodat i turistima, koji su najviše kupovali med, domaće žestoke rakije i sokove. Sve se to i sada nudi na pijaci, ali malo se šta proda.
„Proizvođači meda, kada su u pitanju trebinjske mušterije, uglavnom imaju standardne kupce koji im dolaze kući zbog kupovine, a na pijaci se takvim kupcima manje prodaje, tako da sada imate situaciju da naši kupci na pijaci malo pazare takve stvari, osim voća i povrća“, kažu prodavci.
Napominju da se, otkako su granice otvorene, već pojavljuju kupci iz regiona, ali sporadično, zbog ograničenih režima na granici, pa se nadaju da će prodaja početi kada sve mjere popuste.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, za „Nezavisne“ je rekao da je kupovina na pijacama opala jer u martu i aprilu tržnice nisu radile, a prema njegovim riječima, jedan od razloga je i to što je starijim građanima bilo zabranjeno kretanje.
„Zabrana kretanja za starije od 65 godina otežala je njihov dolazak na pijace i prodaju povrća koje uzgajaju. Prodaju je otežalo i to što se vikendima nije moglo putovati u druge opštine, čime su proizvođači bili spriječeni da svoje proizvode prodaju u tim opštinama, a time su bili spriječeni i trgovci da u jednoj opštini nabave povrće i da ga prodaju u drugoj“, naveo je Mastalo.
Dodao je da je bilo slučajeva da se određene vrste povrća nisu mogle prodati te su ih povrtari morali uništiti.
„Kupus i slične kulture koje su stigle rano, a zbog stanja izazvanog virusom korona nisu prodati, povrtari su morali uništiti“, kazao je Mastalo.
Istakao je da još ne znaju koliki su tačno gubici povrtara te da se rijetko ko time sada bavi.
„Mi povrtari smo se fokusirali da zasijemo što veće površine domaćim povrćem, nismo imali vremena da se bavimo problemima koji nas prate“, naveo je Mastalo.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženje voćara RS, rekao je da je jedan od razloga i to što je bio zabranjen uvoz voća iz drugih zemalja, kao i to što je domaća proizvodnja bila smanjena.
„Proizvodnja voća je i prošle godine bila umanjena za 50 odsto, a očekujemo da će ova godina biti čak i teža“, rekao je Dojčinović za „Nezavisne“.
Dodao je da je rod trešanja mali ove godine, ali da su vremenske prilike pogodovale uzgoju jagoda i malina.
„Zbog nedostatka ranih voćarskih proizvoda, otkupna cijena jagoda je veoma dobra, a pretpostavljamo da će tako biti i sa malinama“, rekao je Dojčinović.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca