Connect with us

PRIVREDA

Predstavljena inicijativa “Mi to možemo”: 150 mjera za podršku domaćoj proizvodnji

Objavljeno

 


U sarajevskom hotelu Evropa danas je predstavljena inicijativa “Mi to možemo”. Riječ je o dokumentu koji sadrži više od 150 mjera koje bi se trebale primijeniti u zaštiti domaće proizvodnje, njenoj promociji, povećanju potražnje i oporavku ekonomije koja je pretrpjela značajne posljedice tokom pandemije koronavirusa i mjera zabrana. Platforma Sarajevo Business Foruma (SBF) okupila je grupu domaćih eksperata iz različitih oblasti koji su pripremili ključne smjernice za vlasti u BiH kako bi se pomoglo domaćim kompanijama, prenosi agencija Patria.

Amer Bukvić, direktor BBI banke kazao je da su tokom pandemije koronavirusa uvidjeli da zavisimo od onoga što proizvedemo.

– Ključne su tri oblasti prehrambena i farmaceutska industrija i energetski sektor. Mi moramo raditi na substituciji uvoza i promociji izvoza. Oko 2,7 milijardi KM težak je uvoz hrane i lijekova i potrebno je dati prednost kupovini domaćeg po pitanju hrane lijekova i energije – kazao je Bukvić.

On je istako da je potrebno ukrupanjavanje i javnih preduzeća, kao i masivna kampanja javnog obrazovanja i podizanja svijesti kupovine domaće proizvodnje.

– Bilo bi dobro napraviti online pijacu svih malih i srednjih preduzeća da je svima u BiH dostupno šta imamo – kazao je Bukvić.

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga kazao je kada je riječ o sektoru hrane važno istaći tri komponente: poljoprivreda, prehrana i maloprodaja.

Reklama

– Glavni problem je u poljoprivredi, kod nas je slučaj da se poljoprivreda veže za socijalne kategorije ili ko ima višak vremena i zemlju, a vani imamo slučaj da je svaki pedalj obrađen kao što je primjer u Austriji – kaže Hrvić.

Na primjeru proizvodnje keksa pokazao je kako se mogu koristiti domaći proizvodi do finalnog proizvoda spremnog za tržište.

– Govorimo o vertikalnoj integraciji, ali su potrebni podsticaji države kao i određivanje strateških ciljeva koji su ostvarivi – kazao je Hrvić.

Direktor najveće bh. farmaceutske kompanije Bosnalijek Nedim Uzunović kazao je da se tokom krize ova kompanija okrenula domaćem tržištu te da nisu osjetili udar zatvaranja granica.

– Uspjeli smo odgovoriti svim izazovima i mi u Bosnalijeku smo donijeli odluku da se orijentiramo na domaće tržište – kazao je Uzunović dodavši da 250 miliona KM ide stranim proizvđačima lijekova na osnovu esencijalnih lista.

– Tražimo od svih nivoa vlasti da podrže domaće proizvođače – dodao je Uzunović.

Reklama

Elvir Švrakić ispred Asocijacije elektronskih medija kazao je da medijska industrija zapošljava hiljade radnika.

– Domaće firme sa medijima čine značajan segment. Samo zajednička saradnja može dovesti do promjene svijesti potrošača – kazao je Švrakić.

Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija Studen Holdinga istakla je da su građani BiH tokom krize mogli kupiti osnovne životne namirnice u BiH – ulje, šećer, brašno, ali da se mora otići i korak dalje.

– Mi smo zemlja zdrave hrane. U trgovačkim lancima još se prednost daje uvoznim proizvodima i to jedna od mjera iz inicijative da se to promijeni. Krajnje je vrijeme da vidimo zašto moramo govoriti o samoodrživosti – kazala je Pucar.

Ona je pozvala institucije da podrže inicijativu „Mi to možemo“ jer samo zajedničkim snagama ona se može provesti u djelo.

Zoran Puljić direktor Fondacije Mozaik istakao je da važnost podrške države u vidu podsticajnih sredstava u razvoju start-upova jer mnogi ne ispunjavaju uslove za dobijanje kredita od banaka.

Reklama

Biznisinfo

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu