PRIVREDA
Predstavljena inicijativa “Mi to možemo”: 150 mjera za podršku domaćoj proizvodnji
U sarajevskom hotelu Evropa danas je predstavljena inicijativa “Mi to možemo”. Riječ je o dokumentu koji sadrži više od 150 mjera koje bi se trebale primijeniti u zaštiti domaće proizvodnje, njenoj promociji, povećanju potražnje i oporavku ekonomije koja je pretrpjela značajne posljedice tokom pandemije koronavirusa i mjera zabrana. Platforma Sarajevo Business Foruma (SBF) okupila je grupu domaćih eksperata iz različitih oblasti koji su pripremili ključne smjernice za vlasti u BiH kako bi se pomoglo domaćim kompanijama, prenosi agencija Patria.
Amer Bukvić, direktor BBI banke kazao je da su tokom pandemije koronavirusa uvidjeli da zavisimo od onoga što proizvedemo.
– Ključne su tri oblasti prehrambena i farmaceutska industrija i energetski sektor. Mi moramo raditi na substituciji uvoza i promociji izvoza. Oko 2,7 milijardi KM težak je uvoz hrane i lijekova i potrebno je dati prednost kupovini domaćeg po pitanju hrane lijekova i energije – kazao je Bukvić.
On je istako da je potrebno ukrupanjavanje i javnih preduzeća, kao i masivna kampanja javnog obrazovanja i podizanja svijesti kupovine domaće proizvodnje.
– Bilo bi dobro napraviti online pijacu svih malih i srednjih preduzeća da je svima u BiH dostupno šta imamo – kazao je Bukvić.
Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga kazao je kada je riječ o sektoru hrane važno istaći tri komponente: poljoprivreda, prehrana i maloprodaja.
– Glavni problem je u poljoprivredi, kod nas je slučaj da se poljoprivreda veže za socijalne kategorije ili ko ima višak vremena i zemlju, a vani imamo slučaj da je svaki pedalj obrađen kao što je primjer u Austriji – kaže Hrvić.
Na primjeru proizvodnje keksa pokazao je kako se mogu koristiti domaći proizvodi do finalnog proizvoda spremnog za tržište.
– Govorimo o vertikalnoj integraciji, ali su potrebni podsticaji države kao i određivanje strateških ciljeva koji su ostvarivi – kazao je Hrvić.
Direktor najveće bh. farmaceutske kompanije Bosnalijek Nedim Uzunović kazao je da se tokom krize ova kompanija okrenula domaćem tržištu te da nisu osjetili udar zatvaranja granica.
– Uspjeli smo odgovoriti svim izazovima i mi u Bosnalijeku smo donijeli odluku da se orijentiramo na domaće tržište – kazao je Uzunović dodavši da 250 miliona KM ide stranim proizvđačima lijekova na osnovu esencijalnih lista.
– Tražimo od svih nivoa vlasti da podrže domaće proizvođače – dodao je Uzunović.
Elvir Švrakić ispred Asocijacije elektronskih medija kazao je da medijska industrija zapošljava hiljade radnika.
– Domaće firme sa medijima čine značajan segment. Samo zajednička saradnja može dovesti do promjene svijesti potrošača – kazao je Švrakić.
Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija Studen Holdinga istakla je da su građani BiH tokom krize mogli kupiti osnovne životne namirnice u BiH – ulje, šećer, brašno, ali da se mora otići i korak dalje.
– Mi smo zemlja zdrave hrane. U trgovačkim lancima još se prednost daje uvoznim proizvodima i to jedna od mjera iz inicijative da se to promijeni. Krajnje je vrijeme da vidimo zašto moramo govoriti o samoodrživosti – kazala je Pucar.
Ona je pozvala institucije da podrže inicijativu „Mi to možemo“ jer samo zajedničkim snagama ona se može provesti u djelo.
Zoran Puljić direktor Fondacije Mozaik istakao je da važnost podrške države u vidu podsticajnih sredstava u razvoju start-upova jer mnogi ne ispunjavaju uslove za dobijanje kredita od banaka.
Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca