INVESTICIJE
Do novembra završetak zaobilaznice oko Zenice
Radovi u sjevernom dijelu Koridora 5C se aktivno izvode na četiri gradilišta i odvijaju se u skladu sa planiranom dinamikom. Na ukupnoj dužini od 20 kilometara pored otvorene trase gradi se četiri mosta, 11 vijadukta, šest tunela i jedan petlja s naplatnim mjestom.
Ono što je zajedničko za sve dionice u ovom dijelu regije je zahtjevan teren sa visokom složenosti poslova koja iziskuje gradnju velikog broj objekata na autocesti, te brojni problemi i izazovi koji su u najvećoj mjeri uzrokovani izuzetno lošom geološko-morfološkom konfiguracijom tla.
Od početka gradnje Zenička obilazanica, koja je duga 11 kilometara, predstavlja najzahtjevniji poduhvat na Koridora 5C i to uglavnom zbog karakteristika terena, velikog broja klizišta i podzemnih voda. Ovaj značajan projekat će biti završen do novembra. Radi se o dionicama Drivuša-Klopče, Klopče-Donja Gračanica i o dijelu dionice Donja Gračanica-Tunel Zenica.
Osim radova na izgradnji Zeničke obilaznice aktivna su i gradilišta na dionici Poprikuše – Zenica sjever, poddionice Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca.
Na poddionici Drivuša – Klopče koja je duga 2,2 km svi tehnički radovi su završeni, a najzahtjevniji objekti na poddionici su bili most Drivuša i vijadukt Perin Han.
Ono što je obilježio izgradnju zeničke obilaznice a posebno to važi za poddionicu Klopče – Donja Gračanica jesu geološki vrlo složeni terenski uvjeti koji nisu detaljno obrađeni u glavnome projektu pa je trebalo mijenjati projektnu dokumentaciju, kao i klizišta što je uzrokovalo neželjene zastoje na izgradnji otvorene trase autoceste.
Naime, poddionica Klopče – Donja Gračanica na svom se početku nadovezuje na poddionicu Drivuša – Klopče u zoni vijadukta Perin Han, a završava u zoni tunela Pečuj. Značajniji radovi na dužini od 5,7 km obahvaćaju izgradnju četiri vijadukta, dva tunela i most.
U tunelima Ričice i Pečuj trenutno se izvode radovi ugradnje elektro opreme. Na vijaduktu Pehare su završena dva posljedna šipa za izradu potporne konstrukcije između vijadukta i tunela Ričice. Na mostu Drivuša u tijeku su radovi na hidroizolaciji ispod pješačkih staza kao i polaganje ivičnjaka te ugradnja armature i betoniranje rubnih vijenaca i pješačkih staza.
Poseban izazov za sve je bila gradnja vijadukta Babina rijeka, koji se radio tehnologijom slobodne konzolne gradnje i njegova najviša visina iznosi 120 metara.
Izlaskom iz tunela u Pečuj završava i druga poddionica zeničke zaobilaznice Klopče – Donja Gračanica, a zatim slijedi posljednja poddionica Zenica sjever, odnosno Donja Gračanica – Tunel Zenica.
Dionica Donja Gračanica – tunel Zenica je prva dionica koja se gradi prema ugovoru “design and build” (projektuj i izgradi – žuti FIDIC).
Podijeljena je na dvije poddionice, od južnog izlaza iz tunela Zenica do petlje Donja Gračanica (sjeverna sekcija) i od petlje Donja Gračanica do ulaza u tunel Pečuj (južna sekcija). Ukupna dužina dionice iznosi 3,9 km.
Na južnoj sekciji osim dijela otvorene trase planirana je izgradnja dva vijadukta, tunel Hum te petlja sa pripadajućim rampama i naplatno mjesto. Na sjevernoj sekciji od objekata predviđena je izgradnja dva vijadukta, tunel Vraca te dio otvorene trase.
Trenutno je fokusu izvođenje radova na južnoj sekciji i to na vijaduktu Donja Gračanica koji je dug 391 m sa devet raspona po jednom mostu. Do sada su završeni radovi na temeljenju i izgradnji svih stubova vijadukta. Izgradnja dvocijevnog tunela Hum, dužine lijeve cijevi 429 m i desne cijevi 426 m, odvija se u skladu sa planiranom dinamikom radova.
Do sada je izveden kompletan iskop i probijanje obje tunelske cijevi, primarna podgrada sa hidroizolacijom i bočnim drenažama, sekundarna betonska obloga te drenažne i elektro niše.
Na sjevernoj sekciji trenutno se izvode radovi na izgradnji vijadukta Jelovik koji je dug 112 m sa četiri raspona po jednom mostu. Do sada su završeni radovi na temeljenju, a u toku je izgradnja stubova i rasponske konstrukcije.
Planirana je i izgradnja spojne ceste sa naplatnim mjestom, koja u nastavku povezuje autocestu sa M-17 i mostom preko rijeke Bosne ostvaruje vezu sa gradom Zenica izgradnjom priključne saobraćajnice za grad Zenica tzv. „Sjeverni spoj“.
Nakon Zeničke obilaznice Koridor 5C se nastavlja prema tunelu Zenica čije je probijanje počelo početkom januara prošle godine. Poddionica Ponirak – Vraca duga je 2,65 km, a najznačajniji objekat je upravo tunel Zenica dužine 2475 m lijeva cijev i 2420 m desna cijev. Do sada je iskopano 430 m lijeve i 440 m desne tunelske cijevi. Tunel će imati devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše.
I na kraju na poddionici Vranduk – Ponirak, koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Nemila – Vranduk i na jugu na poddionicu Ponirak – Vraca u tijeku su radovi na montaži krletke na srednji stub na mostu Vranduk 1. Nakon montaže započet će se sa radovima na izradi glavne rasponske konstrukcije. Na ovoj poddionica, dužine 5,3 km, predviđena je i izgradnja potpornih zidova, dva mosta, tri vijadukta i tunela.
Izgradnjom novi 20 kilometa autoceste bit će osiguran bolji pristup manjim gradovima. Uz to, poboljšat će se bh. turistička ruta i unaprijediti trgovinski tokovi između zemalja regije, što će pozitivno utjecati i na bh. ekonomiju.
U ovoj godini se dodijeljuju još dva ugovora za nastavak gradnje prema sjeveru. Radi se o dionicama Nemila-Vranduk i Poprikuše-Nemila ukupna dužine 11,2 kilometar.
Biznisinfo
INVESTICIJE
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine
Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
INVESTICIJE
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
Nova bolnica u Trebinju je najveći zdravstveni projekat u istočnoj Hercegovini koji je od velikog značaja za ovaj grad i cijelu regiju, a plan je da do početka aprila naredne godine budu završeni građevinski radovi, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je istakao da će nakon završetka građevinskih radova početi opremanje nove bolnice, te da očekuje da će krajem sljedeće godine nova bolnica biti završena i početi sa radom.
„Vrijednost projekta je 128 miliona KM, nova bolnica će imati 223 kreveta, prostiraće se na 17.500 kvadrata, imaće sve što do sad Trebinje i Hercegovina nisu imali, od najsavremenijeg magneta, dijagnostike, šest operacionih sala, angio-sale“, rekao je Lambeta.
On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, napominjući da je počela da se radi fekalna i kanalizaciona mreža, a krajem ove ili početkom sljedeće godine počeće se sa rješavanjem elektro-instalacija.
Lambeta je objasnio da se na objektu nove bolnice sada stavlja fasada, koja će biti završena do kraja septembra ili u prvoj polovini oktobra, a u unutrašnjosti, odnosno prizemlju, već se došlo do finih radova.
POZITIVNO POSLOVANJE BOLNICE TREBINJE
Lambeta je naglasio da je u protekle tri godine Bolnica u Trebinju pozitivno poslovala i da je nakon petnaestak godina napravljen kontinuitet uspjeha.
„Polugodišnji izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je Bolnica pozitivno poslovala, a taj trend će biti do kraja godine„, rekao je Lambeta.
On je naveo da se plate zaposlenima uredno isplaćuju, te napomenuo da je mnogo uloženo u opremu, između ostalog, u nabavku sanitetskih vozila, CT i aparata za ultrazvuk.
„Dug prema dobavljačima je u prethodne tri godine smanjen za 70 odsto, a plan je da se do ulaska u novu bolnicu, taj dug svede na nulu. Očekujem da ćemo četvrtu godinu zaredom uspješno da poslujemo„, rekao je Lambeta.
NASTAVLJA SE ULAGANJE U KADAR – SVI ZAINTERESOVANI LJEKARI DA SE JAVE BOLNICI
Lambeta je rekao da je Bolnica u Trebinju u nepune četiri godine raspisala 43 specijalizacije, a da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi 46 ljekara specijalista i tri ljekara koji još nisu dobili specijalizaciju.
On je istakao da je plan po novoj sistematizaciji da broj ljekara bude između 110 i 120.
Lambeta je rekao da u ovoj godini imaju otvorenih 11 specijalizacija, te da Bolnica ima i oko 30 spoljnih saradnika iz Beograda i Banjaluke koji rade kompleksnije zahvate.
„Nastavićemo ulaganje u kadar, pozivam sve ljekare koji su u potrazi za specijalizacijom i poslom da se jave“, dodao je Lambeta.
On je naveo da su konkurski raspisivani i za medicinske sestre, te da će potrebe za ovim kadrom biti povećane prelaskom u novu bolnicu.
Lambeta je ukazao da su „gorući problem“ babice, odnosno akušeri kojih nedostaje, te da se radi na rješavanju tog problema.
„Srednji medicinski kadar će u narednom periodu ići na edukacije u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske, Beograd i inostranstvo zbog nabavke nove opreme da bi mogli da se pripreme za rad„, rekao je Lambeta.
Prema njegovim riječima, broj poroda u trebinjskoj Bolnici u protekle dvije godine je povećan, ljekarski kadar na ginekologiji je podmlađen, a realizuje se i usluga epidurala.
„Zajedno sa gradom, Udruženjem porodica sa problemom steriliteta `Bebe` i energetskim sektorom privodimo kraju projekat nabavku tripl-dabl testa za trudnice. Mislim da će u ovaj projekat biti uključen i Kabinet predsjednika Republike„, rekao je Lambeta.
On je izrazio očekivanje da će u oktobru nabaviti taj aparat i staviti ga u funkciju, tako da trudnice više neće morati tu uslugu da traže van Trebinja.
NOVOSTI
Trebinje 2050 – Raspisan konkurs za idejno rješenje futurističke vizije i razvoja grada na Trebišnjici
Grad Trebinje je raspisao međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja projekta „Trebinje 2050“.
Kako se navodi u dokumentaciji cilj konkursa jeste prikupljanje i izbor najboljeg i najkvalitetnijeg idejnog rješenja za povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novo Trebinje“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
– Drugi cilj nabavke je dodjela ugovora o javnoj nabavci usluga za izradu projekta „Trebinje 2050“. Iz odabranog idejnog rješenja će proizići jasan predmet nabavke usluga čije ugovaranje će biti predmet pregovaračkog postupka u skladu sa članom 23. stav a) ZJN koji slijedi nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja s ciljem dodjele ugovora za izradu projekta „Trebinje 2050“ – pojašnjeno je.
Rok za prijem radova je 14. avgust do 12 časova, a procjenjena vrijednost nabavke iznosi 38.641 KM bez PDV-a, odnosno 45.209 KM sa PDV-om
Za izbor najboljeg idejnog rješenja imenovaće se konkursna komisija koja će završiti s radom u roku od 15 dana od posljednjeg dana predviđenog za predaju konkursnih radova, dodaje se.
Kandidati za izradu idejnog rješenja projektnog prijedloga „Trebinje 2050“ treba da uključe slijedeće elemente:
1. Razvoj strateških planova za Trebinje: Povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novim Trebinjem“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
2. Kreacija scenarija 3D projekcija: Razvoj detaljnih scenarija 3D projekcija za svaki od tri definisana vremenska
segmenta, omogućavajući vizualizaciju planiranih ciljeva i razvoja grada.
3. Kreacija scenarija promotivnih filmova: Kreacija scenarija promotivnih filmova, svaki fokusiran na određeni vremenski segment, kako bi se informisala i motivisala lokalna zajednica.
4. Izrada nacrta (drafta) knjige, informativne verzije i promotivne verzije „Trebinje 2050“ plana: Proizvodnja tvrdih knjiga punih verzija plana (500 primjeraka).
5. Kreacija nacrta (drafta) informativnih verzija (2.000 primjeraka) za širu distribuciju.
6. Razvoj nacrta (drafta) promotivnih verzija (5.000 primjeraka) za podsticanje interesa i učešća građana.
7. Kreacija mok-upa futurističkog „Trebinja 2050“: Razvoj nacrta makete vizuelnog prikaza futurističkog izgleda „Trebinja 2050“, pružajući inspiraciju i viziju budućnosti.
8. Razvoj „Trebinje 2050“ veb stranice: Kreacija sadržaja informativne i interaktivne veb stranice koja će služiti kao
središnje mjesto za informacije, učešće građana i praćenje napretka.
9. Postavljanje informacionog pulta za „Trebinje 2050“: Detaljan opis fizičkog informativnog pulta u gradu kako bi građani imali pristup informacijama o planu, mogli postavljati pitanja i dijeliti svoje ideje.
– Ovaj sveobuhvatan projekat treba da kombinuje različite strategije i alatke kako bi se obezbijedila sveobuhvatna implementacija Trebinje 2050 plana, stvarajući održiv i prosperitetan grad za sve svoje građane – navodi se u opisu projekta.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca