INVESTICIJE
Do novembra završetak zaobilaznice oko Zenice

Radovi u sjevernom dijelu Koridora 5C se aktivno izvode na četiri gradilišta i odvijaju se u skladu sa planiranom dinamikom. Na ukupnoj dužini od 20 kilometara pored otvorene trase gradi se četiri mosta, 11 vijadukta, šest tunela i jedan petlja s naplatnim mjestom.
Ono što je zajedničko za sve dionice u ovom dijelu regije je zahtjevan teren sa visokom složenosti poslova koja iziskuje gradnju velikog broj objekata na autocesti, te brojni problemi i izazovi koji su u najvećoj mjeri uzrokovani izuzetno lošom geološko-morfološkom konfiguracijom tla.
Od početka gradnje Zenička obilazanica, koja je duga 11 kilometara, predstavlja najzahtjevniji poduhvat na Koridora 5C i to uglavnom zbog karakteristika terena, velikog broja klizišta i podzemnih voda. Ovaj značajan projekat će biti završen do novembra. Radi se o dionicama Drivuša-Klopče, Klopče-Donja Gračanica i o dijelu dionice Donja Gračanica-Tunel Zenica.
Osim radova na izgradnji Zeničke obilaznice aktivna su i gradilišta na dionici Poprikuše – Zenica sjever, poddionice Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca.
Na poddionici Drivuša – Klopče koja je duga 2,2 km svi tehnički radovi su završeni, a najzahtjevniji objekti na poddionici su bili most Drivuša i vijadukt Perin Han.
Ono što je obilježio izgradnju zeničke obilaznice a posebno to važi za poddionicu Klopče – Donja Gračanica jesu geološki vrlo složeni terenski uvjeti koji nisu detaljno obrađeni u glavnome projektu pa je trebalo mijenjati projektnu dokumentaciju, kao i klizišta što je uzrokovalo neželjene zastoje na izgradnji otvorene trase autoceste.
Naime, poddionica Klopče – Donja Gračanica na svom se početku nadovezuje na poddionicu Drivuša – Klopče u zoni vijadukta Perin Han, a završava u zoni tunela Pečuj. Značajniji radovi na dužini od 5,7 km obahvaćaju izgradnju četiri vijadukta, dva tunela i most.
U tunelima Ričice i Pečuj trenutno se izvode radovi ugradnje elektro opreme. Na vijaduktu Pehare su završena dva posljedna šipa za izradu potporne konstrukcije između vijadukta i tunela Ričice. Na mostu Drivuša u tijeku su radovi na hidroizolaciji ispod pješačkih staza kao i polaganje ivičnjaka te ugradnja armature i betoniranje rubnih vijenaca i pješačkih staza.
Poseban izazov za sve je bila gradnja vijadukta Babina rijeka, koji se radio tehnologijom slobodne konzolne gradnje i njegova najviša visina iznosi 120 metara.
Izlaskom iz tunela u Pečuj završava i druga poddionica zeničke zaobilaznice Klopče – Donja Gračanica, a zatim slijedi posljednja poddionica Zenica sjever, odnosno Donja Gračanica – Tunel Zenica.
Dionica Donja Gračanica – tunel Zenica je prva dionica koja se gradi prema ugovoru “design and build” (projektuj i izgradi – žuti FIDIC).
Podijeljena je na dvije poddionice, od južnog izlaza iz tunela Zenica do petlje Donja Gračanica (sjeverna sekcija) i od petlje Donja Gračanica do ulaza u tunel Pečuj (južna sekcija). Ukupna dužina dionice iznosi 3,9 km.
Na južnoj sekciji osim dijela otvorene trase planirana je izgradnja dva vijadukta, tunel Hum te petlja sa pripadajućim rampama i naplatno mjesto. Na sjevernoj sekciji od objekata predviđena je izgradnja dva vijadukta, tunel Vraca te dio otvorene trase.
Trenutno je fokusu izvođenje radova na južnoj sekciji i to na vijaduktu Donja Gračanica koji je dug 391 m sa devet raspona po jednom mostu. Do sada su završeni radovi na temeljenju i izgradnji svih stubova vijadukta. Izgradnja dvocijevnog tunela Hum, dužine lijeve cijevi 429 m i desne cijevi 426 m, odvija se u skladu sa planiranom dinamikom radova.
Do sada je izveden kompletan iskop i probijanje obje tunelske cijevi, primarna podgrada sa hidroizolacijom i bočnim drenažama, sekundarna betonska obloga te drenažne i elektro niše.
Na sjevernoj sekciji trenutno se izvode radovi na izgradnji vijadukta Jelovik koji je dug 112 m sa četiri raspona po jednom mostu. Do sada su završeni radovi na temeljenju, a u toku je izgradnja stubova i rasponske konstrukcije.
Planirana je i izgradnja spojne ceste sa naplatnim mjestom, koja u nastavku povezuje autocestu sa M-17 i mostom preko rijeke Bosne ostvaruje vezu sa gradom Zenica izgradnjom priključne saobraćajnice za grad Zenica tzv. „Sjeverni spoj“.
Nakon Zeničke obilaznice Koridor 5C se nastavlja prema tunelu Zenica čije je probijanje počelo početkom januara prošle godine. Poddionica Ponirak – Vraca duga je 2,65 km, a najznačajniji objekat je upravo tunel Zenica dužine 2475 m lijeva cijev i 2420 m desna cijev. Do sada je iskopano 430 m lijeve i 440 m desne tunelske cijevi. Tunel će imati devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše.
I na kraju na poddionici Vranduk – Ponirak, koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Nemila – Vranduk i na jugu na poddionicu Ponirak – Vraca u tijeku su radovi na montaži krletke na srednji stub na mostu Vranduk 1. Nakon montaže započet će se sa radovima na izradi glavne rasponske konstrukcije. Na ovoj poddionica, dužine 5,3 km, predviđena je i izgradnja potpornih zidova, dva mosta, tri vijadukta i tunela.
Izgradnjom novi 20 kilometa autoceste bit će osiguran bolji pristup manjim gradovima. Uz to, poboljšat će se bh. turistička ruta i unaprijediti trgovinski tokovi između zemalja regije, što će pozitivno utjecati i na bh. ekonomiju.
U ovoj godini se dodijeljuju još dva ugovora za nastavak gradnje prema sjeveru. Radi se o dionicama Nemila-Vranduk i Poprikuše-Nemila ukupna dužine 11,2 kilometar.
Biznisinfo
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
INVESTICIJE
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI9 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
PROMO1 godina prije
Savremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKONOMIJA1 godina prije
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama