INVESTICIJE
Do novembra završetak zaobilaznice oko Zenice
Radovi u sjevernom dijelu Koridora 5C se aktivno izvode na četiri gradilišta i odvijaju se u skladu sa planiranom dinamikom. Na ukupnoj dužini od 20 kilometara pored otvorene trase gradi se četiri mosta, 11 vijadukta, šest tunela i jedan petlja s naplatnim mjestom.
Ono što je zajedničko za sve dionice u ovom dijelu regije je zahtjevan teren sa visokom složenosti poslova koja iziskuje gradnju velikog broj objekata na autocesti, te brojni problemi i izazovi koji su u najvećoj mjeri uzrokovani izuzetno lošom geološko-morfološkom konfiguracijom tla.
Od početka gradnje Zenička obilazanica, koja je duga 11 kilometara, predstavlja najzahtjevniji poduhvat na Koridora 5C i to uglavnom zbog karakteristika terena, velikog broja klizišta i podzemnih voda. Ovaj značajan projekat će biti završen do novembra. Radi se o dionicama Drivuša-Klopče, Klopče-Donja Gračanica i o dijelu dionice Donja Gračanica-Tunel Zenica.
Osim radova na izgradnji Zeničke obilaznice aktivna su i gradilišta na dionici Poprikuše – Zenica sjever, poddionice Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca.
Na poddionici Drivuša – Klopče koja je duga 2,2 km svi tehnički radovi su završeni, a najzahtjevniji objekti na poddionici su bili most Drivuša i vijadukt Perin Han.
Ono što je obilježio izgradnju zeničke obilaznice a posebno to važi za poddionicu Klopče – Donja Gračanica jesu geološki vrlo složeni terenski uvjeti koji nisu detaljno obrađeni u glavnome projektu pa je trebalo mijenjati projektnu dokumentaciju, kao i klizišta što je uzrokovalo neželjene zastoje na izgradnji otvorene trase autoceste.
Naime, poddionica Klopče – Donja Gračanica na svom se početku nadovezuje na poddionicu Drivuša – Klopče u zoni vijadukta Perin Han, a završava u zoni tunela Pečuj. Značajniji radovi na dužini od 5,7 km obahvaćaju izgradnju četiri vijadukta, dva tunela i most.
U tunelima Ričice i Pečuj trenutno se izvode radovi ugradnje elektro opreme. Na vijaduktu Pehare su završena dva posljedna šipa za izradu potporne konstrukcije između vijadukta i tunela Ričice. Na mostu Drivuša u tijeku su radovi na hidroizolaciji ispod pješačkih staza kao i polaganje ivičnjaka te ugradnja armature i betoniranje rubnih vijenaca i pješačkih staza.
Poseban izazov za sve je bila gradnja vijadukta Babina rijeka, koji se radio tehnologijom slobodne konzolne gradnje i njegova najviša visina iznosi 120 metara.
Izlaskom iz tunela u Pečuj završava i druga poddionica zeničke zaobilaznice Klopče – Donja Gračanica, a zatim slijedi posljednja poddionica Zenica sjever, odnosno Donja Gračanica – Tunel Zenica.
Dionica Donja Gračanica – tunel Zenica je prva dionica koja se gradi prema ugovoru “design and build” (projektuj i izgradi – žuti FIDIC).
Podijeljena je na dvije poddionice, od južnog izlaza iz tunela Zenica do petlje Donja Gračanica (sjeverna sekcija) i od petlje Donja Gračanica do ulaza u tunel Pečuj (južna sekcija). Ukupna dužina dionice iznosi 3,9 km.
Na južnoj sekciji osim dijela otvorene trase planirana je izgradnja dva vijadukta, tunel Hum te petlja sa pripadajućim rampama i naplatno mjesto. Na sjevernoj sekciji od objekata predviđena je izgradnja dva vijadukta, tunel Vraca te dio otvorene trase.
Trenutno je fokusu izvođenje radova na južnoj sekciji i to na vijaduktu Donja Gračanica koji je dug 391 m sa devet raspona po jednom mostu. Do sada su završeni radovi na temeljenju i izgradnji svih stubova vijadukta. Izgradnja dvocijevnog tunela Hum, dužine lijeve cijevi 429 m i desne cijevi 426 m, odvija se u skladu sa planiranom dinamikom radova.
Do sada je izveden kompletan iskop i probijanje obje tunelske cijevi, primarna podgrada sa hidroizolacijom i bočnim drenažama, sekundarna betonska obloga te drenažne i elektro niše.
Na sjevernoj sekciji trenutno se izvode radovi na izgradnji vijadukta Jelovik koji je dug 112 m sa četiri raspona po jednom mostu. Do sada su završeni radovi na temeljenju, a u toku je izgradnja stubova i rasponske konstrukcije.
Planirana je i izgradnja spojne ceste sa naplatnim mjestom, koja u nastavku povezuje autocestu sa M-17 i mostom preko rijeke Bosne ostvaruje vezu sa gradom Zenica izgradnjom priključne saobraćajnice za grad Zenica tzv. „Sjeverni spoj“.
Nakon Zeničke obilaznice Koridor 5C se nastavlja prema tunelu Zenica čije je probijanje počelo početkom januara prošle godine. Poddionica Ponirak – Vraca duga je 2,65 km, a najznačajniji objekat je upravo tunel Zenica dužine 2475 m lijeva cijev i 2420 m desna cijev. Do sada je iskopano 430 m lijeve i 440 m desne tunelske cijevi. Tunel će imati devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše.
I na kraju na poddionici Vranduk – Ponirak, koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Nemila – Vranduk i na jugu na poddionicu Ponirak – Vraca u tijeku su radovi na montaži krletke na srednji stub na mostu Vranduk 1. Nakon montaže započet će se sa radovima na izradi glavne rasponske konstrukcije. Na ovoj poddionica, dužine 5,3 km, predviđena je i izgradnja potpornih zidova, dva mosta, tri vijadukta i tunela.
Izgradnjom novi 20 kilometa autoceste bit će osiguran bolji pristup manjim gradovima. Uz to, poboljšat će se bh. turistička ruta i unaprijediti trgovinski tokovi između zemalja regije, što će pozitivno utjecati i na bh. ekonomiju.
U ovoj godini se dodijeljuju još dva ugovora za nastavak gradnje prema sjeveru. Radi se o dionicama Nemila-Vranduk i Poprikuše-Nemila ukupna dužine 11,2 kilometar.
Biznisinfo
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca