Connect with us

PRIVREDA

Produžen rok za podnošenje zahtjeva za subvencioniranje doprinosa

Objavljeno

 


Porezna uprava Federacija BiH obavijestila je porezne obveznike da je Vlada Federacije BiH na 228. sjednici održanoj 02.07.2020. godine donijela Zaključak V. broj 960/2020, kojim se rok za podnošenje zahtjeva za subvencioniranje doprinosa za socijalno osiguranje za mjesece april, maj, juni 2020. godine, u skladu sa članom 4. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/20) produžava do 20.07.2020.godine.

Porezni obveznici koji imaju pravo na subvenciju, a nisu podnijeli Zahtjev za subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja – Obrazac – ZSD, mogu to uraditi do 20.07.2020. godine.

Shodno Zaključku Vlade Federacije BiH Porezna uprava Federacije BiH poziva porezne obveznike ukoliko ispunjavaju uslove pada prometa od 20% i više u odnosu na ostvareni promet u istom mjesecu 2019. godine, a nisu izvršili uplatu doprinosa i poreza na dohodak uz isplaćene plaće zaključno sa februarom 2020. godine, da iste uplate do podnošenja zahtjeva, i na taj način steknu uslove za subvencioniranje doprinosa.

Porezni obveznici koji ne izvrše uplatu doprinosa zaključno sa 02/2020. godine neće ostvariti pravo na subvenciju iako imaju pad prometa od 20% i više.

Porezna uprava Federacije BiH podsjeća da pravo na subvencioniranje doprinosa za mjesece april/travanj, maj/svibanj, juni/lipanj/2020. godine imaju:

  • porezni obveznici sa sjedištem u Federaciji BiH i to samo za zaposlenike koji rade u Federaciji BiH,
  • obrtnici koji paušalno plaćaju porez na dohodak ili obavljaju niskoakumulativnu djelatnost.

Pravo na subvenciju nemaju:

  • porezni obveznici za zaposlenike u poslovnim jedinicama RS-a i BD,
  • poslovne jedinice privrednih subjekata čije je sjedište u RS-u ili BD,
  • javna preduzeća, banke i druge finansijske organizacije, udruženja, javne institucije, organi uprave, organi i jedinice lokalne samouprave i obveznici uplate doprinosa koji su registrovani nakon 01.03.2020. godine

Za obveznike koji su u sistemu fiskalizacije ostvareni promet utvrđuje Porezna uprava Federacije BiH na osnovu podataka o evidentiranom prometu putem fiskalnih sistema na serveru Porezne uprave.

Za obveznike koji nisu u sistemu fiskalizacije pad prometa/prihoda se utvrđuje na osnovu prihoda prikaznog u poslovnim knjigama.

Reklama

Obveznici koji su registrovani nakon aprila/maja/juna 2019. godine odnosno nakon mjeseca za koji se traži subvencija koriste prosjek prometa/prihoda ostvarenog u 2019. godini.

Obveznici koji su registrovani u 2020. godini koriste prosjek prometa/prihoda ostvarenog u januaru i februaru 2020.

Pravo na subvenciju se ostvaruje podnošenjem Zahtjeva za subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja – Obrazac – ZSD.

Zahtjev se podnosi u dva (2) primjerka isključivo na Obrascu – ZSD koji se nalazi na web stranici Porezne uprave Federacije BiH.

Pored zahtjeva porezni obveznik uz zahtjev prilože obrasce: MIP-1023 Specifikacija 2001, 2001A Specifikacija 2002 i 2002-A.

Pravna lica koja nemaju fiskalni uređaj prilažu finansijske kartice prihoda, a obrtnici kopije stranica Knjige prihoda i rashoda, ovjerene vlastitim pečatima.

Reklama

Svi podaci u Obrazac ZSD se unose iz poslovnih knjiga i evidencija podnosioca zahtjeva i isti trebaju odgovarati stanju u poslovnim knjigama.

Za sva pitanja ili nedoumice koje imaju porezni obveznici se mogu obratiti putem telefona ili e-mail adresa objavljenih na web stranici Porezne uprave Federacije BiH, saopćeno je iz ove institucije.

Izvor: Biznisinfo

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu