Connect with us

PRIVREDA

Šljiva propada u kamionima zbog čekanja na granici

Objavljeno

 


Berba ranih sorti šljive u Srpskoj počela je prije nekoliko dana, a domaći proizvođači zabrinuti su da će, uprkos dobroj sezoni, sabirati gubitke jer im, zbog problema na graničnom prelazu u Hrvatskoj, voće predugo stoji u kamionima i propada.

Proizvođač šljive iz Ugljevika i predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara RS Darko Milošević ističe da se problem pojavio jer je Hrvatska, nakon što je EU donijela direktivu da voće i povrće koje ulazi na njenu teritoriju mora imati fitosanitarni sertifikat, dozvolila protok te robe samo na graničnim prelazima Gradiška i Metković, za razliku od ranije, kada su bila otvorena četiri prelaza.

“Problem nije kontrola sertifikata. Hrvatska kao prva zemlja članica EU dužna je da prekontroliše taj dokument, ali radno vrijeme njihove fitosanitarne službe je od osam do 16 časova. To znači da, ako ne uspijemo proći kontrolu do 16 časova, šleperi sa šljivom moraju čekati idući dan. Za to vrijeme šljiva dozrijeva i gubi na kvalitetu”, priča Milošević. Navodi da fitosanitarna služba u Hrvatskoj vikendom uopšte ne radi, što je dodatno pogubno za proizvođače.

“Šljiva treba da krene za izvoz u roku do 48 sati nakon berbe, a to nije moguće ako beremo petkom. Ponedjeljkom u Gradišci zna biti 20 kamiona natovarenih šljivom koja je ubrana za vikend i veliko je pitanje da li će fitosanitarni nadzor obraditi sve za osam sati jer gotovo cijela BiH ide na taj prelaz. Metković koristi samo Hercegovina”, žali se Milošević.

Naglašava da su se izvoznici i proizvođači ovog voća iz Srpske i FBiH, udruženi u Asocijaciju “BH šljiva”, obraćali resornim entitetskim ministarstvima, koji nisu nadležni za to pitanje, ali i nadležnom ministarstvu na nivou BiH, ali za sada nema rješenja.

“Prvo smo tražili otvaranje još jednog prelaza, ali nam je rečeno da treba proći mnogo vremena da se sve to pripremi, zbog čega smo zatražili duže radno vrijeme hrvatske fitosanitarne službe tokom jula, avgusta i septembra, s ciljem da roba brže stiže u zapadne zemlje EU, ali za sada ništa od toga. Čekamo pomoć nadležnih”, priča Milošević.

Reklama

Prvi voćar Srpske Dragoja Dojčinović kaže da isti problemi čekaju i druge proizvođače, ukoliko se nešto pod hitno ne promijeni.

“Uskoro dozrijevaju breskva i kruška. To je sve lako kvarljiva roba koja ne može satima, a da ne pričam danima, čekati na granici. Kamioni sa voćem čekaju i po dva dana u Gradišci, tako da, osim što ne ispoštujemo ugovoreni dolazak i plaćamo penale, roba nam propada”, priča Dojčinović.

Dodaje da im glavobolju zadaje i rad domaće fitosanitarne službe.

“U ljetnom periodu kada voće stiže nama je potrebno da inspektori rade 24 sata. Svake godine moramo vući za rukav resorne ministre da donesu odluku o produžetku rada. Istina, izlazili su nam u susret, ali sve to bude na pola sezone, kad već pretrpimo određenu štetu. Trebalo bi da ta mjera bude trajna i da se aktivira po potrebi”, predlaže Dojčinović.

 

Darko Milošević kaže da je ovogodišnji kvalitet šljive odličan, da je plod krupan i dovoljno sladak, naglasivši da su prinosi “čačanske ljepotice” koja se trenutno bere manji za 20-30 odsto u odnosu na lani.

Reklama

“Otkupna cijena za izvoz je 0,80 KM i mi smo zadovoljni. To je korektna cijena, kada se uzmu u obzir sva ulaganja i samo sa područja Ugljevika trebalo bi da izvezemo od 2.500 do 3.000 tona šljive”, rekao je Milošević.

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu