Connect with us

PRIVREDA

IRB: Za devet lokalnih zajednica u Srpskoj 690.000 KM

Objavljeno

 


Predstavnici Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske i devet lokalnih zajednica u Srpskoj potpisali su danas ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava iz Finansijskog mehanizma za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Srpskoj u 2019/2020 godini.

Vrijednost finansiranih projekata u šestom godišnjem ciklusu Finansijskog mehanizma iznosi oko 1,1 milion KM, od čega 690.000 KM predstavljaju bespovratna sredstva Finansijskog mehanizma, a ostatak vlastito učešće korisnika.

Ugovori su potpisani sa devet izabranih korisnika, gradovima Gradiška, Bijeljina i Prijedor, te opštinama Novi Grad, Foča, Han Pijesak, Rogatica, Mrkonjić Grad i Srbac, a odnose se na finansiranje njihovih prioritetnih projekata.

Vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac rekao je da je do sada u okviru javnih poziva uokviru Finansijskog mehanizma ukupno relizovano projekata širom Srpske u vrijednosti većoj od sedam miliona KM, od čega 4,4 miliona KM su nepovratna sredstva.

Vrhovac je najavio za 7. avgust novi javni poziv u okviru Finansijskog mehanizma, koji IRB realizuje sa partnerima, Ministarstvom finansija i Ministarstvom uprave i lokalne samouprave, UNDP-jem i Ambasadom Švajcarske.

„Javni poziv biće otvoren 30 dana, a nakon toga će se u septembru izvršiti bodovanje projekata i početkom oktobra će biti potpisivanje ugovora i doznačavanje sredstava“, rekao je Vrhovac novinarima u Banjaluci te je pozvao lokalne zajednice da kandiduju projekte.

Reklama

On je naveo da su na 6. javni poziv u okviru Finansijskog mehanizma stigle 43 prijave, dodavši da projektni tim čini pet članova u kojem je po jedan iz IRB-a, Ministarstva finansija, Ministarstva uprave i lokalne samouprave, UNDP-ja i Ambasade Švajcarske.

Prema njegovim riječima, projektni odbor donosi odluke konsenzusom. On je naglasio da se boduje isključivo kvalitet projekta i da to nema veze sa politikom i time ko je na vlasti u kojoj lokalnoj zajednici.

Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić zahvalio je u ime građana i privrednika što ovaj grad putem Finansijskog mehanizma može da realizuje svoj projekat integrisanog razvoja vodovodnog sistema „Gradiška istok“. On je rekao da je vrijednost projekta 180.000 KM, od čega je 100.000 iz Finansijskog mehanizma, a 80.000 su sredstva grada Gradiška.

„Kroz ovaj projekat ćemo uspjeti da obezbijedimo vodosnabdijevanje za socijalno osjetljive i ranjive kategorije na prostoru grada Gradiška. Obezbijedićemo 590 novih priključaka, a, sa druge strane, ćemo poboljšati hidrauličke uslove za 1.934 potrošača koji spadaju u socijalno osjetljive kategorije“, rekao je Adžić i dodao da će putem ovog projekta biti razvijana i svijest o značaju pitke vode i njenog ispravnog korištenja.

Načelnik Odjeljenja ta finansije opštine Foča Mirjana Davidović rekla je da je ova lokalna zajednica dobila sredstva za projekat adaptacije i sanacije zgrade Doma zdravlja u Foči, koja je stara 117 godina.

„Uz zamjenu krova, stolarije i fasade, biće adaptirana i jedna sala za grupni rad sa pacijentima, gdje se planira osnivanje škole za trudnice, rad sa pacijentima sa malignim oboljenjima, dijabetičarima, kao ostalim hroničnim nezaraznim bolestima“, rekla je ona.

Reklama

Finansijski mehanizam uspostavljen je kako bi pružio podršku realizaciji prioriteta utvrđenih strategijama razvoja jedinica lokalne samouprave i na taj način doprinio jačanju javnih usluga i ruralnog razvoja u Republici Srpskoj.

Sredstva za njegovo funkcionisanje u ovom ciklusu obezbijedili su Vlada Republike Srpske putem Ministarstva finansija i Vlada Švajcarske putem Razvojnog programa UN /UNDP/ u BiH.

Preuzeto: ATV

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu