Connect with us

ENERGETIKA

Turska pronašla velika nalazišta gasa u Crnom moru

Objavljeno

 


Turska je pronašla značajna ležišta gasa u Crnom moru, prema navodima dva turska izvora, a ovo je otkriće koje bi moglo pomoći zemlji da smanji svoju zavisnost od uvoza energije ukoliko se gas bude mogao komercijalno “izvući”.

Reuters piše da je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan kazao rukovodiocima sektora za energetiku da će u petak objaviti “dobre vijesti” koje će najaviti novi period za Tursku. Ovakvi komentari su povećali vrijednost dionica u turskim energetskim firmama i podigli liru s niskog rekorda ove sedmice.

Nije naveo nikakve detalje, međutim, izvori su kazali da se misli na otkriće gasa u Crnom moru, kao i to da obim rezervi može potencijalno zadovoljiti turske energetske potrebe za 20 godina.

Turski istraživački brod “Fatih” radi do kraja jula u zoni istraživanja poznatoj kao Tuna-1, oko 100 nautičkih milja sjeverno od Turske obale u zapadnom Crnom moru.

“Postoji nalaz prirodnog gasa u bunaru Tuna-1. Očekivana rezerva je 26.000 milijardi ili 800 milijardi kubnih metara te je dovoljna za otprilike narednih 20 godina za potrebe Turske”, kazao je jedan od izvora.

Međutim, upozorio je da će trebati 7-10 godina za pokretanje proizvodnje, a procijenio je da će investicioni troškovi iznositi između dvije i tri milijarde dolara.

Reklama

Zvaničnici, uključujući ministra energetike Fatiha Donmeza, nisu dali detalje o najavi rekavši da će Erdogan sam saopćiti “iznenađenje”. Tursko predsjedništvo i ministarstvo energetike nisu odmah bili dostupni za komentar o obimu ovog otkrića.

Turska, koja se gotovo u potpunosti oslanja na uvoz da bi zadovoljila svoje energetske potrebe, istražuje ugljikovodike u Crnom moru i na Sredozemlju gdje su njene operacije istraživanja u spornim vodama izazvale negodovanja Grčke i Kipra.

Ukoliko se potvrdi obim crnomorskih rezervi, oni bi predstavljali glavno otkriće s obzirom na to da su polja koja sadrže 1-2 biliona kubnih stopa često razvijena.

Međutim, analitičari su istakli da bi se Turska mogla suočiti s dodatnim troškovima gradnje infrastrukture do dolaska gasa na tržište.

“Čak i ako postoji plan koji je razvijen, trebalo bi četiri-šest godina da se dođe do faze proizvodnje. Potražnja za gasom i cijene su historijski niske, a malo ih investira u novu proizvodnju”, kazao je John Bovlus, glavni urednik Energi Reportera.

Dodao je da bi takvo stanje moglo pooštriti ponudu za tri-četiri godine.

Reklama

“Ako se brzo razvije, ovaj gas bi se mogao pojaviti na tržištu u optimalnom vremenu”, istakao je Bovlus.

Svako smanjenje turskog izdvajanja za uvoz energije koje je prošle godine iznosilo 41 milijardu dolara od dobavljača kao što su Rusija i Iran, ne samo da će povećati vladine finansije, već će također olakšati hronični finansijski deficit koji vrši pritisak na liru.

Iako je takva mogućnost još daleka i nesigurna, lira je ojačala u srijedu nakon Erdoganovih kritičkih komentara jer su trgovci očekivali pozitivan utjecaj.

Jedan bankar je kazao da reakcija na tržištu pokazuje da Turci, koji posljednjih mjeseci prodaju liru za devize, traže mogućnost da devize konvertuju ponovo u liru, ali da također žele biti sigurni da neće dodatno oslabiti.

 

Bankar.me

Reklama

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Od

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Od

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

NOVOSTI

Lager iz Posušja postao vlasnik firme AT Solar

Objavljeno

 

Od

Kompanija Lager iz Posušja, koja je jedna od najvećih firmi u BiH, kupila je još jednu firmu. Naime, Lager je postao vlasnik firme AT Solar iz Bosanskog Petrovca, čiji je raniji vlasnik bio Aleksandar Aćimovac, piše BiznisInfo.ba.

Kompanija AT Solar iz Bosanskog Petrovca planira da na području ove opštine izgradi tri solarne elektrane. Sve tri solarne elektrane naziva AT1, AT2 i AT3 će imati snagu od 20 MW, prema idejnom projektu.

Ovo je druga slična akvizicija Lagera u ovoj godini. U julu ove godine smo objavili da su preuzeli firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta koja je bila u vlasništvu istoimene njemačke kompanije čiji je vlasnik investitor Berthold Brentrup. Promondis Energy stoji iza projekta izgradnje solarnog parka Bjelajski Vaganac vrijedog 60-ak miliona eura.

Vlasnik Lager je Milenko Bašić iz Posušja.

Lager iz Posušja je firma koja je zauzela visoko treće mjesto po neto dobiti, odnosno čistoj zaradi u 2022. godini u Federaciji BiH. Ova firma je u prošloj godini zaradila čak 64,9 miliona maraka.

Lager je niz godina regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina.

Reklama

Osim toga, posljednjih godina pokrenuli su realizaciju nekoliko projekata u energetskom sektoru. Između ostalog, Lager je investirao i izgradio najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina.

U Lagerovom vlasništvu je i veliki rudnik uglja u Sanskom Mostu.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

U trendu