PRIVREDA
Mali: Mini Šengen će uskoro postati realnost zapadnog Balkana
Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je da će „mini Šengen“ uskoro postati realnost zapadnog Balkana, kao i da je ključna korist nedavno potpisanog sporazuma u Vašingtonu brža integracija u svjetsku trgovinu i ekonomski razvoj cijelog regiona.
„Izvukli smo maksimum koji smo mogli, posebno po pitanjima koja su važna za životni standard građana koji žive u regionu zapadnog Balkana. Izvoz regiona značajno se povećao poslednjih godina, ali su ekonomije regiona i dalje slabo integrisane u svetsku trgovinu. Veće prisustvo američkog kapitala na ovim prostorima pružiće priliku da se to promeni“, kazao je Mali u intervjuu za sarajevski „Dnevni avaz“.
On je dodao da Amerikanci sa sobom donose i standarde koji su ponekad važni isto koliko i sama investicija.
„Recimo, projekti Međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC) moraju proći stroge finansijske, ekološke i socijalne analize uticaja kako bi se obezbedilo da ispunjavaju međunarodno priznate standarde“, kazao je srpski ministar.
On je istakao da će ekonomska normalizacija odnosa Beograda i Prištine doprinijeti i zemljama u regionu, koje će tako imati stabilno okruženje, što je bitno za svaku ekonomiju.
„Za ‘mini Šengen’, možda i najznačajniju tačku iz ovog sporazuma, bitno je da je Priština pristala da bude deo inicijative. I to je konkretna korist ovog sporazuma“, dodao je Mali.
Na pitanje, koje bi bile ključne prednosti stvaranja jedne takve unije kakva je „mini Šengen“, on je odgovorio:
„Možete li da zamislite šta bi značilo za svet i svetsku trgovinu jedno tržište od skoro 20 miliona stanovnika, gde su ujednačeni uslovi poslovanja, uklonjene birokratske prepreke za lakši prelazak preko granice, gde građani prelaze granicu na osnovu svoje lične karte i gde je lakša fluktuacija radne snage?“.
Takvo tržište, kako je naveo, poželjno je i za buduće investitore koji na svoja ulaganja gledaju strateški.
„Oni danas žele da pokriju čitave regione i regije tamo gde dolaze, a ne da dođu i stacioniraju se u jednom gradu na Balkanu. Američka Medunarodna razvojna finansijska korporacija, koja je otvorila kancelariju u Beogradu, dokaz vam je toga“, kaže Siniša Mali.
Napominje i da je lično uvjeren da će „mali Šengen“ pomoći da se zadrže mladi ljudi.
„Tržište rada će biti šire i sveobuhvatnije, zajedničke radne dozvole će se lakše izdavati. Priznavanje kvalifikacija i diploma, bez dodatnih procedura, obezbediće veću mogućnost kretanja radne snage, što će poboljšati dostupnost radne snage“, objašnjava srpski ministar.
Na konstataciju „Avaza“ da je, i pored svih koristi, ideja o „mini Šengenu“ kod određenih političara u zemljama regiona naišla na veliki otpor i da oni kao najčešći argument pominju to da bi Srbija kao najveća država uspostavila i ekonomsku i političku dominaciju u regionu na štetu ostalih, Mali kaže da će, iako Srbija jeste najveći izvoznik, od „mini Šengena“ koristi imati sve zemlje.
„Neke analize govore da bi veća ekonomska integracija regiona doprinela povećanju regionalnog BDP-a na godišnjem nivou od 1 odsto, a možda čak i više… Verujem da je svima jasno da samo dalja, snažnija, konkretnija ekonomska i trgovinska integracija regiona zapadnog Balkana može da omogući i olakša prelazak na model ubrzanog i održivog rasta naših ekonomija“, istakao je Mali.
Na pitanje sarajevskog lista da li vjeruje da će „mini Šengen“, sada kada je dobio veće šanse da zaživi, u skorašnje vrijeme postati realnost zapadnog Balkana, Mali je odgovorio da u to apsolutno vjeruje.
„Da, apsolutno verujem u to da će ‘mini Šengen’ postati realnost zapadnog Balkana na ovaj ili na onaj način, i to u bliskoj budućnosti“, kaže Mali.
„Naše privrede su umnogome komplementarne i to vuče korene još iz perioda socijalizma i bivše SFRJ. Zašto ne bismo to iskoristili? Takođe, naša zemlja je posvećena unapređenju regionalne saradnje, procesu pomirenja. Od nas i Evropa očekuje da damo svoj doprinos smanjenju napetosti, jačanju regionalne stabilnosti, integracijama, a finalni rezultat su prakticni benefiti za naše gradane i naše ekonomije“, rekao je Mali.
Uvođenje evropskih standarda kroz različite regionalne inicijative nije samo cilj, vec je, kako je istakao, put kako bi naši građani osjetili konkretnu dobrobit.
Na pitanje o mjerama koje je Srbija preduzela u saniranju štete izazvane pandemijom virusa korona i kakva su njegova očekivanja, Mali je podsjetio da se Srbija sa paketom mjera od oko 5,8 milijardi evra svrstala među najizdašnije vlade u Evropi u odnosu na veličinu svoje ekonomije.
„Taj ekonomski paket čini 12,5 odsto našeg BDP-a. Sprečili smo otpuštanja radnika, a garantnim šemama, osmišljenim u saradnji sa komercijalnim bankama i državnim Fondom za razvoj, pomogli smo preduzecima da prebrode ovaj težak period. Davali smo pet plata za više od milion zaposlenih u Srbiji, kao i jednokratnu pomoć od 100 evra za sve građane. Privrednici kažu da smo ih bukvalno spasili“, naglasio je srpski ministar.
Mali je dodao da zato u Vladi Srbije očekuju da na kraju godine Srbija bude među tri zemlje u Evropi sa najboljim rezultatima kada je riječ o privrednom rastu.
„Verujemo da možemo da budemo na nuli, što je u uslovima najveće ekonomske krize na svetu ogroman uspjeh“, zaključio je srpski ministar finansija.
Tanjug
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca