Connect with us

PRIVREDA

Rekordna godina za poljoprivrednu proizvodnju u Srpskoj

Objavljeno

 


Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić istakao je da Srpska od nastanka nije imala tako dobre prinose u poljoprivrednoj proizvodnji kao što je to ove godine.

Pašalić je u intervjuu Srni podsjetio da su prosječni prinosi pšenice bili do rekordnih sedam tona po hektaru, te da se rekordan rod očekuje i u predstojećoj žetvi kukuruza, koji je kao najvažnija poljoprivredna kultura u Srpskoj zasijan na 130.000 hektara.

– Ove godine smo imali jako uspješnu proizvodnju. Sjećam se da sam početkom marta razgovarao sa saradnicima i da sam rekao da nam je cilj da Republika Srpska proizvede što je moguće više hrane. To se zaista i desilo – rekao je Pašalić.

Naglasio je da je to djelimično posljedica dobrih uslova za proizvodnju, ali i dobrih mjera Vlade, koja je nabavkom sjetvenih paketa, te obezbjeđivanjem regresiranog dizela za 7,5 miliona KM, povećala obim sjetve.

– Osim svega navedenog imali smo i sjajno dejstvovanje protivgradne preventive, zbog čega je bilo nešto malo šteta od grada, mnogo manje nego recimo u Hrvatskoj i Srbiji, tako da smo uspjeli da zaštitimo te usjeve u najvećoj mogućoj mjeri – napomenuo je Pašalić.

Pašalić je naglasio da Ministarstvo redovno isplaćuje podsticaje i da će tako i ostati.

Reklama

– Naši proizvođači mlijeka svakog prvog u mjesecu imaju premiju na računima. Mi smo do sada isplatili gotovo polovinu obaveza iz ove godine, sve obaveze iz ranijih godina su plaćene, a očekujem da narednih dana isplatimo pet miliona KM iz Kompenzacionog fonda za mehanizaciju, odnosno za kapitalne investicije u poljoprivredi – istakao je Pašalić.

On je poručio da likvidnost budžeta Republike nije ugrožena, a samim tim ni dinamika isplate poljoprivrednih podsticaja.

– U ovoj godini agrarni budžet je 75 miliona KM. Imali smo dodatnih 10 miliona KM iz Kompenzacionog fonda, ali i intervenciju za nabavku sjetvenih paketa, gdje smo uložili dva miliona KM za povrće i pola miliona KM za soju. Time smo, bez obzira na kriznu situaciju izazvanu pandemijom, povećali izdvajanja za poljoprivredu u ovoj godini – rekao je Pašalić.

Pašalić je dodao da je budžet za narednu godinu u pripremi, te da sa sigurnošću može da kaže da sredstva za agrar neće biti manja nego što su ove godine.

Pašalić je istakao da bi interventni otkup junadi i tovnih svinja, za koji je Vlada Republike Srpske izdvojila tri miliona KM iz Kompenzacionog fonda, mogao da bude završen do polovine oktobra.

– Do danas je otkupljeno oko 2.100 bikova i 8.000 utovljenih svinja. Taj otkup u svinjogojstvu ide mnogo brže i mnogo je veća zainteresovanost mesoprerađivača za meso svinja nego za meso junadi – naveo je Pašalić.

Reklama

On smatra da je ovo izuzetno dobra mjera, kojom se relaksira stanje na tržištu.

– Mi ovim, naravno, ne rješavamo problem sa viškom mesa, ali smo intervenisali da bismo zaštitili naše proizvođače, kao što smo to radili krajem prošle i početkom ove godine kada smo sa dva miliona KM intervenisali u otkupu junećeg mesa zbog prekida izvoza mesa u Tursku – objasnio je Pašalić.

Kada je riječ o ponovnom uspostavljanju izvoza junećeg mesa u Tursku, Pašalić je podsjetio da prerađivači moraju da ispune određene uslove, kao što je halal standard, te da je princip rada takav da Turska šalje svoje veterinare i veterinarske inspektore u klaonice da kontrolišu proces klanja.

– Trenutno u Srpskoj uslove ispunjava preduzeće ZP komerc iz Bijeljine. Oni su već isporučili prve količine junećeg mesa u Tursku. Kada sam obilazio ovu firmu i razgovarao sa veterinarima iz Turske vidio sam da su zadovoljni uslovima u kojima se radi i kvalitetom mesa – napomenuo je Pašalić.

Prema njegovim riječima, to je posao koji se dogovara i kontroliše na nivou BiH, a izvozne kvote su oko 3.000 tona junećeg mesa.

Pašalić je naveo da ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, zajedno sa entitetskim ministrima, radi na tome da se izlobiraju veće kvote za izvoz mesa, te da bi uskoro trebalo doći do posjete Turskoj i razgovora sa tamošnjim ministrom poljoprivrede baš o ovom pitanju.

Reklama

Pašalić je podsjetio da je Ministarstvo intervenisalo i kada je riječ o otkupu povrća, jer je bilo jasno da postoje tržišni viškovi.

– Nismo željeli da to propada, tako da smo izdvojili dva miliona KM iz Kompenzacionog fonda i raspisali javni poziv na koji se javilo nekoliko naših kompanija koje vrše preradu povrća. Dogovorili smo da za svaki kilogram otkupljenog povrća preko njihovog redovnog plana, Ministarstvo plati deset feninga, ne samo za kilogram prerađenog, nego i za kilogram izvezenog povrća – rekao je Pašalić.

On je dodao da je do sada otkupljeno nešto manje od 3.000 tona, te da se prvi put desilo da je „Sava Semberija“ otkupila veću količinu povrća iz Lijevče polja, oko 300 tona.

Govoreći o pomoći poljoprivredi u Srpskoj, Pašalić je rekao da je cilj Ministarstva da napravi zaokret u podsticajnoj politici i da više podstiče kapitalne investicije, što podrazumijeva investicije u nabavku traktora, mehanizacije, izgradnju novih staja, sistema za navodnjavanje i drugo.

Pašalić je pojasnio da je Ministarstvo od prošle godine obezbijedilo da svi proizvođači koji žele da investiraju i koji se obrate ovom resoru imaju fiksni podsticaj od 30 odsto.

To znači, kaže Pašalić, da ako u nešto investira 100.000 KM, Ministarstvo na račun proizvođača uplaćuje 30.000 KM.

Reklama

– Ove godine smo planirali oko 8,2 miliona KM za kapitalne investicije, a dobili smo zahtjeve za 14 miliona KM. Tada smo došli u situaciju da odbijemo jedan broj proizvođača i upravo je pomenutih pet miliona KM iz Kompenzacionog fonda doprinijelo da svim proizvođačima izađemo u susret, a njih je oko 1.450 – naveo je Pašalić.

On je dodao da je najviše zahtjeva bilo za nabavku traktora i priključaka, te da su svi odobreni.

– Ako kažem da je za nabavku novih traktora bilo 250 zahtjeva i 700 zahtjeva za nabavku priključaka, to je za Republiku Srpsku mnogo. Ako nastavimo sa ovakvim mjerama, u narednih par godina možemo značajno da obnovimo mehanizaciju i napravimo važan iskorak kada je u pitanju taj segment – objasnio je Pašalić.

Prema njegovim riječima, kada proizvođač ima dobru i ispravnu mehanizaciju troši manje goriva i vremena, učinak rada je bolji, što sve utiče na konkurentnost i pad troškova proizvodnje.

Govoreći o situaciji u „Šumama Republike Srpske“, Pašalić je naglasio da je ovo preduzeće, za razliku od ranijih godina, u prvih šest mjeseci ove godine poslovalo pozitivno sa dobiti od 1.400.000 KM.

– Daleko od toga da smo u potpunosti zadovoljni stanjem u Šumama, ali ima napretka. Saradnja između uprave javnog preduzeća i Ministarstva je više nego dobra i sve probleme rješavamo zajedno. Ima gazdinstava koja bilježe minuse, ali je mnogo veći broj onih koji su u dobitku – rekao je Pašalić.

Reklama

On je istakao da naredne godine očekuje završetak izrade informacionog sistema koji će pružiti mogućnost da se prati situacija u „Šumama“.

– Time ćemo moći da pratimo svaki trupac. Očekujemo da ćemo stabilizovati situaciju u Šumama, jer je to ogroman resurs Republike Srpske i moramo da obezbijedimo da taj resurs bude na pravi način korišten, da se obim sječe ne povećava, odnosno da bude u srazmjeri sa prirastom, što se sada i dešava – kaže Pašalić.

Resorni ministar je objasnio da je ova godina bila zahvalna u smislu uslova za sječu, jer nije bilo jake zime i sva šumska gazdinstva su radila kontinuirano.

– Zahvaljujući odluci Vlade kojom je omogućeno da kupci odgođeno plaćaju preuzete drvne sortimente, nije došlo do zaustavljanja sječe ni u periodu pandemije – podsjetio je Pašalić.

On je dodao da je do ovog trenutka izvršenje plana sječe 97 odsto, a realizovano je 90 odsto plana prodaje.

– To su veoma dobri pokazatelji i ukoliko ne bi bilo nekih ekstremno loših uslova u oktobru i novembru `Šume` će ostvariti svoj plan rada za ovu godinu – rekao je Pašalić.

Reklama

Preuzeto: RTRS

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu