Connect with us

PRIVREDA

Vlada odobrila sredstva za Garancijski fond

Objavljeno

 


Vlada Federacije BiH je, na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila programe tri federalna ministarstva kojima je privrednicima omogućeno korištenje sredstava Garancijskog fonda otvorenog kod Razvojne banke FBiH.
Riječ je o federalnim ministarstava razvoja, poduzetništva i obrta, energije, rudarstva i industrije, te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Ciljevi ovih kreditno-garantnih programa su da, u uvjetima otežanog poslovanja usljed pandemije koronavirusa, bude obezbijeđena podrška privrednicima koji imaju problem u pristupu kreditnim sredstvima za održanje potrebne likvidnosti, održanje postojećeg stepena zaposlenosti, te kreiranje novih radnih mjesta.

Dva programa su iz nadležnosti Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta: jedan je predviđen za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti, a drugi za mikro, mala i srednja preduzeća.

Ukupan iznos garancija po Programu za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti iznosi 50.000.000 KM. Krediti za koje mogu biti izdavane garancije u okviru ovog programa su za likvidnost, za obrtna sredstva, za investicije i kratkoročni, a u sva četiti slučaja iznos kredita je do 300.000 KM.

Kada je riječ o Programu za mikro, mala i srednja preduzeća, ukupan iznos garancija je 150.000.000 KM. U okviru ovog programa krediti iznose do 1.250.000 KM i namijenjeni su za očuvanje likvidnosti, za obrtna sredstva, za investicije, te za kratkoročne namjene.

Garancije Fonda namijenjene su inicijalno, u periodu ne dužem od 12 mjeseci od dana proglašenja prestanka nesreće uzrokovane pandemijom COVID-19, jačanju kreditnog potencijala obrtnika i ostalih samostalnih privrednih djelatnosti, kao i mikro, malih i srednjih preduzeća za osiguranje izvora finansiranja s ciljem ublažavanja negativnih efekata uzrokovanih pandemijom COVID-19 na privredu FBiH i stvaranju uslova za održivi rast privrede i zapošljavanje.

Reklama

Cilj programa je očuvanje likvidnosti, postojećeg stepena zaposlenosti, te kreiranje novih radnih mjesta, kroz osiguranje lakšeg pristupa kreditnim sredstvima.

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada je usvojila dva kreditno-garantna programa – za velika preduzeća i za izvoznike, a ukupan iznos raspoloživih sredstava svakog od njih je 100 miliona KM.

Velikim preduzećima se, po Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH, smatraju ona koja na dan sastavljanja finansijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva od tri propisana uslova: da je prosječan broj zaposlenih u toku godine veći od 250, da prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi više od 4.000.000 KM, te da je ukupan godišnji prihod veći od 8.000.000 KM.

U Programu za izvoznike je navedeno da korisnik može biti svako privredno društvo koje se susrelo s poteškoćama u poslovanju kao posljedicom pandemije uzrokovane COVID-19 virusom i koje je ostvarilo najmanje 30 posto izvoznog prihoda u poslovnim prihodima prethodne finansijske godine za koju su dostupni službeni godišnji finansijski izvještaji društva.

Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je usvojen Kreditno-garantni program za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Ukupan iznos garancija po ovom programu koje će na teret Garancijskog fonda odobravati Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine iznosi 100.000.000 KM i mogu biti izdavane najkasnije do 31.5.2021. godine.

Za programe sva tri federalna ministarstva je zajedničko da garancije Fonda mogu biti izdavane za kredite s rokom dospijeća do 60 mjeseci, uključujući grace period do 18 mjeseci za dugoročne kredite, koji su namijenjeni finansiranju tekuće likvidnosti (isplata bruto plaća, troškova tekućeg poslovanja i slično) od dana proglašenja stanja nesreće, odnosno od 17.3.2020. godine, zatim obrtnih sredstava, dovršavanju već započetih investicija prije proglašenja stanja nesreće, kao i investicija manjeg obima.

Reklama

Garancije ne mogu biti izdavane za kredite namijenjene kupovini zemljišta i poslovnih prostora, poslovnih udjela ili dionica, finansiranju transakcija između korisnika kredita i s njim povezanih osoba i refinansiranju postojećih kreditnih obaveza po osnovu finansijskog lizinga.

Garancije Fonda koje će biti izdavane nakon isteka roka od 12 mjeseci od proglašenja prestanka nesreće uzrokovane pandemijom, odnosno nakon 31.5.2021. godine, bit će usmjerene na pružanje podrške pokretanju novih, rastu i razvoju postojećih poslovnih aktivnosti, povećanju konkurentnosti, inovacijama i dodatnom zapošljavanju, za što će biti doneseni novi programi.

Biznisinfo

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu