Connect with us

PRIVREDA

Korona desetkovala promet na aerodromu u Banjaluci

Objavljeno

 


Kroz kapije „Aerodroma RS“ u Banjaluci u septembru ove godine prošla su tek 1.582 putnika. To je duplo manje u odnosu na avgustovskih 3.636 putnika.

Pokazuju ovo podaci Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine.

U odnosu na septembar prošle godine, kada je ovaj aerodrom opslužio 12.485 putnika, u pitanju je poražavajućih 87,33 odsto manje, ili laički rečeno, osam puta manje putnika u odnosu na uporedni lanjski mjesec.

Kolike su razmjere posljedica koje zbog pandemije virusa korona trpe vazdušne luke, ilustruju i podaci o prometu na svim aerodromima u Bosni i Hercegovini, koji su u septembru ove godine imali 42.292 putnika, u poređenju sa 180.493 u septembru 2019. godine.

Inače, na aerodromu Banjaluka niskobudžetna kompanija „Ryanair“ je za septembar i oktobar obustavila letove zbog pandemije, a sa ovog aerodroma redovnom linijom bilo je moguće putovati samo u Beograd.

Od sinoć putnici s ovog aerodroma mogu da putuju i za švedski grad Geteborg, poznat po velikoj dijaspori iz ovih krajeva.

Reklama

Prema planu, letovi će se odvijati dva puta sedmično.

„Svi drugi letovi ove kompanije sa našeg aerodroma su, zbog dobro poznate pandemije koja je smanjila protok saobraćaja svuda u svijetu, odgođeni za april naredne godine“, objasnio je za „Nezavisne“ Milan Račić, direktor „Aerodroma RS“.

Račić je istakao da je zbog virusa korona i otvaranje kargo centra u sklopu „Aerodroma RS“ prolongirano za mjesec dana i njegovo puštanje u funkciju je planirano za novembar.

Prema njegovim riječima, još im nisu isporučena hladionička vrata, koja su u Italiji, što je posljedica činjenice da je proces proizvodnje ovih dijelova svuda u svijetu smanjen zbog pandemije.

„Radovi na objektu su pri kraju i očekujemo da bi oko 10. novembra kargo objekat bio pušten u funkciju“, kazao je Račić.

Račić je naveo da će nakon otvaranja kargo centra pokušati da pronađu poslovne partnere i uspostave saradnju na kargo operacijama uvoza i izvoza robe.

Reklama

S ovog aerodroma ranije su Ministarstvu saobraćaja i veza RS uputili inicijativu s prijedlogom mjera za sanaciju aerodromskih površina.

Iz Vlade RS rekli su za „Nezavisne“ da je u narednom periodu planiran projekat investicionog održavanja poletno-sletne staze sa ciljem dodatnog poboljšanja piste i rulne staze, kako bi se obezbijedio viši standard za kretanje, polijetanje, slijetanje i boravak aviona na aerodromu Banjaluka.

„Tu se, između ostalog, podrazumijeva sanacija betona i asfaltnih površina, sanacija horizontalne signalizacije, sanacija kanala za odvod oborinskih voda i slično. Na osnovu analize stanja na pisti izvršena je i procjena radova, a u narednom periodu očekuje se donošenje odluke o odobravanju sredstava, kako bi se započelo s projektom sanacije“, naveli su iz Vlade RS.

Vlada Republike Srpske na 85. sjednici, koja je održana 27. avgusta, upoznala se sa informacijom o zahtjevu „Aerodroma Republike Srpske“ za odobrenje finansijskih sredstava za sanaciju piste na aerodromu Banjaluka.

„Nismo dobili još nikakvu povratnu informaciju za sanaciju aerodromskih površina i mislim da je ta odluka još u proceduri Ministarstva saobraćaja i veza RS“, zaključio je Račić.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu