Connect with us

ANALIZE

Korona usporila i štednju građana BiH u bankama

Objavljeno

 


Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini na kraju septembra ove godine dostigli su rekordan iznos od 13,35 milijardi KM.

Prema podacima Centralne banke BiH, u proteklih godinu dana građani BiH uštedjeli su 454 miliona KM ili 3,5 odsto više u odnosu 12,89 milijardi KM, koliko su depoziti iznosili krajem lanjskog septembra.

Iako stanovništvo već godinama kontinuirano povećava depozite, ovaj rast sada je ipak na godišnjem nivou mnogo manji nego što je bio krajem septembra 2019, kada je štednja građana za godinu dana povećana za čak 1,06 milijardi KM ili 8,9%.

Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak iz Sarajeva, kaže da je uzrok ove pojave virus korona, i to iz nekoliko razloga, koji se se na kraju opet svi svode na aktuelnu pandemiju.

Prije svega, kako kaže, smanjene su doznake iz inostranstva, a 90 odsto štednje, prema nekim procjenama, odnosi se upravo na novac koji građani dobijaju od rodbine iz inostranstva.

„Osim toga, problem je i psihološki momenat građana koji su već imali iskustvo krize u ranijem periodu. I tada je zabilježen veliki porast dizanja novca, pogotovo deviznih sredstava. Nakon toga imali smo jedan period konsolidacije i stabilizacije prije ove krize“, rekao je on.

Reklama

Prema njegovoj procjeni, čim se vrati psihološka sigurnost da je kriza prošla, građani će se opet vratiti bankama, iako, kako naglašava, nema razloga za paniku, jer je bankarski sistem stabilan.

Dalje, on naglašava da je razlog i u tome što je nakon blokada granica i poremećaja ekonomskih tokova manje privrednika zarađivalo da bi mogli držati novac u bankama.

„Posebno su teško prošle firme iz oblasti metalne, drvne i tekstilne industrije, jer nisu mogle izvoziti“, istakao je Isaković.

Inače, podaci CB BiH, pokazuju da depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće od 54,9 odsto u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, pa stoga predstavljaju najvažniji izvor sredstava na osnovu kojeg komercijalne banke mogu finansirati kreditne aktivnosti.

Posmatrano po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti stanovništva iznose 5,49 milijardi KM ili 41,1 odsto ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti su 393 miliona KM, a dugoročni 5,09 milijardi KM. Transakcijski računi i depoziti po viđenju čine 7,86 milijardi KM ili 58,9 odsto ukupnih depozita stanovništva.

Postoje, međutim, značajne razlike u kretanju depozita u zavisnosti od njegovog tipa. Transakcijski računi su porasli za 13,1 odsto (ili za 500 miliona KM), a depoziti po viđenju za 3,6% (ili za 124 miliona KM). Oročeni i štedni depoziti, a koji odražavaju štednju, na godišnjem nivou bilježe blagi pad od tri odsto (ili za 170 miliona KM).

Reklama

U pogledu valutne strukture, depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 6,07 milijardi KM, što čini 45,4 odsto učešća, što je značajno više nego prije sedam godina, kada je učešće depozita u domaćoj valuti bilo ispod 40 odsto. Depoziti u evrima i oni s valutnom klauzulom vezanom za evro iznose 6,65 milijardi KM ili 49,8 odsto, a učešće depozita u ostalim stranim valutama je 4,7 odsto.

Racionalan odnos prema resursima

Guverner CB BiH Senad Softić je povodom Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. oktobra, izjavio da štednja predstavlja i racionalan odnos prema resursima, prema utrošku vode i struje.

„Štednja se danas reflektuje kroz samoodržive projekte, u svakom iskorištenom plodu iz prirode, kultivisanom komadu neobrađene zemlje na kojem će se posaditi nešto, papiru koji će se reciklirati. Na taj način postaje prihod za buduću potrošnju. Naši građani su svjesni važnosti štednje. Danas ona više ne znači samo puko čuvanje novca, već i drugačiji odnos prema postojećim resursima“, naglasio je Softić.

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Od

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Od

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Od

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu