PRIVREDA
„Mesopromet“ u stečaju: Nemaju imovine, imaju dugove i blokirane račune
Okružni privredni sud u Bijeljini otvorio je direktni stečaj nad imovinom bijeljinskog „Mesoprometa“, te utvrdio da ovo preduzeće nema imovine, ali ima dugove i blokirane račune.
Preduzeće je osnovano 2015. godine, osnovna djelatnost bila mu je klanje junadi i svinja, prodaja i prerada mesa, te proizvodnja polutrajnih mesnih proizvoda, a problemi u poslovanju počeli su početkom ove godine.
Sud u obrazloženju navodi da je Cvjetko Marić, direktor preduzeća, podnio 30. juna ove godine prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom Društvom sa ograničenom odgovornošću „Mesopromet“ Bijeljina.
„Iz navoda predlagača, koga je Sud saslušao na usmenoj raspravi, Sud je utvrdio da su računi blokirani više od tri mjeseca, da Društvo nema ni pokretne ni nepokretne imovine, dok obaveze Društva postoje prema ‘Elektrodistribuciji’ oko 50.000 KM, a obaveze prema radnicima, PU i UIO BiH su većim dijelom izmirene. Dugovanja trećih lica prema Društvu postoje, ali su nenaplativa“, navodi se u obrazloženju Okružnog privrednog suda u Bijeljini, koje je u posjedu „Nezavisnih“.
Sud konstatuje da je razlog za otvaranje stečajnog postupka platežna nesposobnost stečajnog dužnika.
„Stečajni dužnik je platežno nesposoban ako 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze ili je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno“, pojašnjavaju iz Okružnog privrednog suda u Bijeljini.
Kako se dodaje, imajući u vidu da je žiro račun dužnika blokiran duže od 60 dana, Sud je otvorio stečajni postupak nad ovim stečajnim dužnikom bez pokretanja prethodnog postupka.
Za stečajnog upravnika, kako se napominje, Sud je imenovao Biljanu Cacanović iz Bijeljine. Njoj je sudskim rješenjem dato nekoliko obaveza.
„Stečajni upravnik je obavezan odmah nakon stupanja na dužnost ući u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravljati njome, po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce, detaljno popisati stečajnu masu i predati stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja“, ističu iz Suda.
Stečajni upravnik dužan je sastaviti i popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao uvidom u knjige i poslovnu dokumentaciju stečajnog dužnika.
Stečajni upravnik dužan je sastaviti popis i svih potraživanja povjerilaca, radnika i ranijih radnika stečajnog dužnika dospjelih do otvaranja stečaja.
Danom otvaranja stečajnog postupka, a to je 21. septembar, prestali su svi ugovori o radu radnika, a stečajni upravnik ih je dužan pismeno obavijestiti o prestanku radnog odnosa.
„Stečajni upravnik može zaključiti nove ugovore o radu sa licima koja su potrebna za odvijanje stečajnog postupka“, ističu iz Suda.
Cacanovićeva je u izjavi za „Nezavisne novine“ kazala da ona trenutno čeka da inspekcije završe svoj dio posla.
„U toku je kontrola koju vrše Poreska uprava i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Dakle, inspekcije još nisu obavile svoj dio zadatka i preuranjeno je da vam govorim nešto više o tome. Još nisu završene ni prijave potraživanja“, navela je Cacanovićeva.
Inače, Okružni privredni sud u Bijeljini pozvao je povjerioce da prijave ovom sudu svoja potraživanja u dva primjerka sa dokazima o osnovanosti potraživanja.
„Pozivaju se povjerioci da izvrše uplatu sudske takse na ime prijave potraživanja i to u vrijednosti od jedan odsto od visine prijavljenog potraživanja, s tim da ne može biti manja od 50 ni veća od 10.000 KM“, naveli su iz Okružnog privrednog suda u Bijeljini.
Sud je pozvao i lica koja imaju obaveze prema stečajnom dužniku da ih bez odlaganja izvrše.
Ročište na kojem će biti ispitana prijavljena potraživanja zakazano je za 17. novembar u Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Ročište povjerilaca na kojem će se na osnovu izvještaja stečajnog upravnika odlučiti o daljem toku stečajnog postupka zakazano je za isti dan na istom mjestu, odmah nakon ispitnog ročišta.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca