Connect with us

PRIVREDA

Wiener osiguranje isplatilo višemilionsku odštetu

Objavljeno

 


Wiener osiguranje isplatilo je višemilionsku odštetu povodom požara u kojem su stradale zalihe u vlasništvu kompanije Agromarket d.o.o..

Požar koji se desio krajem juna u Sarajevu, zahvatio je veći dio skladišnog prostora smještenog u Rajlovačkoj cesti, pri čemu je izgorjela gotovo sva uskladištena roba kompanije Agromarket d.o.o..

„Skladište je u svega nekoliko sati izgorilo u potpunosti i do neprepoznatljivosti robe koja je bila uskladištena. Prije sedam godina, glavno skladište Agromarketa u Bijeljini doživjelo je sličnu sudbinu, međutim, za razliku od sarajevskog, to skladište nažalost nije bilo osigurano. Poučeni tadašnjim lošim iskustvom, odlučili smo osigurati zalihe u Sarajevu. Zahvaljujući ugovorenom osiguranju od požara i brzoj isplati štete Wiener osiguranja, sa zadovoljstvom mogu reći da Agromarket nije imao prekid poslovnih aktivnosti, iako smo pretrpjeli milionske gubitke uzrokovane požarom. S obzirom da smo preduzeće koje ima za cilj širenje tržišta i povećanje poslovanja, odšteta koju nam je isplatilo Wiener osiguranje je neizmjerno značajna, ako ne i presudna za nastavak našeg rada u Sarajevu. “ – istakao je Milenko Krsmanović, direktor Agromarket d.o.o.

Značaj osiguranja imovine naglasio je i Borislav Doder, generalni direktor Wiener osiguranja istakavši pritom i važnost odabira adekvatnog osiguravajućeg pokrića prilikom uspostavljanja saradnje sa korporativnim partnerima. „Ugovaranjem adekvatne polise osiguranja, kao što je to bilo u slučaju Agromarketa, klijenti prebacuju dio rizika na nas kao osiguravajućeg partnera te ostvaruju kontrolu nad eventualnom budućom štetom. To znači da u slučaju nepredviđenih situacija poput požara ili poplave, mogu znatno umanjiti finansijske gubitke sredstvima isplaćenim po osnovu nastale štete. Drago nam je da smo i u slučaju Agromarketa beskompromisno ispunili očekivanja u pogledu osiguranja i isplatom štete u cjelosti i u predviđenom roku opravdali povjerenje našeg dugogodišnjeg klijenta“.

Veliki broj privrednih subjekata nažalost ne osigurava svoju imovinu od osnovnih rizika, među kojima je i požar koji može ozbiljno ugroziti poslovanje. Prema relevantnim tržišnim podacima, osiguranje od požara i drugih elementarnih nepogoda skupa sa ostalim imovinskim osiguranjima lica, čini nepunih 10% od ukupne premije na tržištu. To je pokazatelj da akteri na tržištu osiguranja moraju raditi više na promociji osiguranja imovine predstavljanjem svih koristi i značaja ove vrste osiguranja kako za privrednike tako i za građanstvo.

Jedna polisa za sve rizike

Reklama

Za pravna i fizička lica, Wiener osiguranje VIG pruža mogućnost ugovaranja All risk polise osiguranja imovine koja obuhvata kompletnu zaštitu imovine od svakog rizika koji može dovesti do njenog oštećenja ili uništenja. To znači da klijenti jednom polisom mogu biti u potpunosti zbrinuti od posljedica elementarnih nepogoda, kao što su požar, poplave, bujice, visoke vode, klizišta i zemljotres.

U poplavama 2014. Wiener isplatio 50 miliona KM

Na tržištu Bosne i Hercegovine Wiener osiguranje VIG je prepoznato kao partner koji garantuje isplatu ugovorenih obaveza. Po osnovu poplava iz 2014. godine koje su zahvatile tada veći dio Bosne i Hercegovine, Wiener osiguranje je isplatilo preko 50 miliona KM odštete svojim klijentima koji su, zahvaljujući ovoj osiguravajućoj kući, lakše prebrodili nedaće uzrokovane poplavama.

PR

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu