Connect with us

ANALIZE

Šta pobjeda Bajdena znači za porez, nekretnine, dugove?

Objavljeno

 


Džo Bajden je spreman da postane sljedeći predsjednik države, a njegova agenda budi nadu da će poboljšati finansije glasača i ojačati ekonomiju koju je nagrizao korona virus.

Povećanje poreza za bogate, prošireno zdravstveno osiguranje i oproštaj studentskih zajmova bili su neki od projekata na listi obaveza kandidata Bajdena.

Ako bi republikanci zadržali kontrolu, njihova opozicija mogla bi smanjiti Bajdenove planove. Predsjedništvo Bajdena i republikanski senat ograničili bi drugi podsticaj na oko 500 milijardi dolara, navodi se u bilješci jednog investitora, piše “Telegraf.rs”.

Šta znači to za Amerikance i njihove novčanike?
“Bajden će morati da povuče svoj zakonodavni program bez demokratske većine”, rekao je Stiven Mirov, partner kompanije za istraživanje politike koja savjetuje institucionalne investitore.

Ali Bajden još uvijek ima načina da pomogne porodicama koje paze na svoj budžet izvršnom akcijom, dodao je on.

Na primjer, Bajden može da pokuša da utiče na politiku Federalnih rezervi da zatvori nejednakost u prihodima ili može da postavi oštar antimonopolski ton kako bi osigurao da potrošači ne budu pogođeni nepravednim cijenama.

Reklama

Neki demokratski senatori ranije su rekli da predsjednik može otkazati studentski dug bez kongresne akcije.

Indirektno, administracija Bajdena i republikanski senat mogli bi zapravo dati dozu sigurnosti za kompanije koje razmišljaju o većem zapošljavanju u budućnosti. U podijeljenoj vladi, Mirov je rekao da neće morati da brinu zbog novog seta poreskih zakona. Čini se da berze već bilježe ovu mogućnost.

Ako je 2020. imala neku lekciju, to je da se mnogo toga može promijeniti za malo vremena. Dakle, tačna vrsta postupaka Bajdenove administracije možda nije sigurna, ali evo šta se sada zna o onome što je Bajden obećavao u toku kampanje.

Porez
Bajden kaže da američke korporacije i njeni najbogatiji građani moraju da plate svoj “pošten dio” poreza. Neki dobro potkovani Amerikanci već su planirali taj scenario.

On predlaže da se stopa poreza na dohodak poveća na 39,6% sa 37% za ljude koji godišnje zarađuju više od 400.000 američkih dolara.

Bajden bi takođe utvrdio stopu poreza na dobit preduzeća sa 28%, sa sadašnjih 21%. Stopa na kraju Obamine administracije bila je 35%.

Reklama

Nije tražio dodatni “porez na bogatstvo”, za šta su se nekoliko primarnih rivala demokrata zalagali tokom predizbora.

Bajden želi da promijeni poreska pravila oko kapitalne dobiti i nasljeđa. Prema njegovim planovima, ljudima koji zarade više od milion dolara oporezivaće se kapitalna dobit po njihovoj uobičajenoj stopi dohotka, 39,6%, dodaje pomenuti portal.

Porez na imovinu od 40% takođe bi se primijenio mnogo ranije. Trampov zakon o administraciji podigao je izuzeće sa 5 miliona dolara, a Bajden kaže da želi da ga vrati na “istorijske norme”.

Zdravstvena zaštita
Iako je Obamina administracija usvojila Zakon o pristupačnoj nezi (ACA), Bajden kaže da želi da nadograđuje program.

Bajden bi dodao javnu opciju u ACA. Ljudi ispod određenog prihoda automatski bi bili instalirani u javnu opciju bez premije. Bajden bi takođe smanjio pravo na njegu na 65 godina.

Takođe bi preispitao pravila i proširio pravo na poreske olakšice namijenjene pokrivanju troškova zdravstvenog osiguranja.

Reklama

Izabrani predsjednik planira da nadogradi program.

Bajden bi mogao da donese zakone koji potencijalno mogu da otklone navodne nedostatke ACA , ali to bi zahtijevalo promjene zakona koje bi, mogli da donesu samo Dom i Senat pod kontrolom demokrata.

Stanovanje
Svi planovi za stanovanje Bajdena dolaze usred potencijalne krize oko zakupa. Milioni Amerikanaca duguju kiriju od 7,2 milijarde dolara, što je u prosjeku 5.400 dolara, predvidjeli su istraživači.

Uoči pandemije, Bajden je rekao da će ojačati zaštitu stanara i usvojiti račun prava vlasnika kuća i zakupaca.

Bajden želi da učini novčanu obavezu manje zastrašujućom za prve kupce poreskim kreditom od 15.000 američkih dolara. Isto tako, predsjednik želi da doda više stambenih pogodnosti ljudima koji rade u javnom sektoru, kao što su nastavnici.

Novoizabrani predsjednik takođe je obećao kredit za zakupce.

Reklama

Studentski zajmovi i pristupačnost fakultetu
Čak i prije pandemije, američki dug od 1,6 biliona dolara studentskog zajma predstavljao je finansijsku krizu koja je uskratila sposobnost dužnika da kupe kuće, zasnuju porodice ili nastave karijeru po svom izboru.

Bajden je predložio oproštaj 10.000 dolara studentskih zajmova; opraštanje duga izbrisalo bi saldo zajma za 30% dužnika, prema jednoj analizi. Bajden bi takođe preuredio program otpuštanja duga koji je, kažu kritičari, pomogao premalom broju radnika u javnom sektoru.

Bajden takođe kaže da porodice koje zarađuju manje od 125.000 američkih dolara ne bi trebalo da plaćaju školovanje svog djeteta na javnom koledžu. Prema njegovoj kampanji, ovo bi se odnosilo na oko 80% porodica.

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu