PRIVREDA
Zamrznite doprinose na povećanje minimalca
Doprinose u Srpskoj treba zamrznuti na svako povećanje mjesečnih zarada, pa i na rast najniže plate na 650 maraka, jer je ta iznenadna odluka Vlade RS gurnula u probleme veliki broj privrednika koji će zbog toga imati dodatne troškove koji nisu ukalkulisani u ugovorima sa partnerima.
Povećanje najniže plate u Srpskoj sa 590 na 650 maraka izazvalo je ogorčenje velikog broja privrednika. Pojedini navode da, kada je već Vlada bez ikakvih konsultacija sa njima donijela odluku o povećanju minimalca za 60 maraka, sada treba da odgovornost preuzme na sebe, pa zamrzne doprinose na taj iznos.
– Neka na taj iznos zamrznu doprinose, neka nam pomognu. Mi više nemamo kuda. Pojedini će morati staviti ključ u bravu jer ovo ne mogu podnijeti. Bahaćenja nam je dosta, pa i njihovih odluka da prelivaju sve na teret poslodavca, a ništa nas ne pitaju – poručili su pojedini poslodavci.
Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević ističe da privreda vapi za novim mjerama podrške kako bi napravili značajniji prostor za povećanje plata.
– Dobro bi došlo da doprinosi budu zamrznuti i na aktuelno povećanje minimalca od 60 maraka. Taj rast najniže plate došao je iznenada. I to u sredini godine bez ikakve najave i dogovora kada traju ugovori koji su potpisani krajem prošle za ovu godinu. U tim ugovorima ukalkulisana su sva opterećenja. To sada stvara problem jer dodatno povećanje plata nije predviđeno – naveo je Blagojević.
Naglasio je da svako dodatno povećanje plata ne bi trebalo da bude opterećeno doprinosima jer privrednici grcaju u problemima.
– Upitna je likvidnost. Zamrzavanjem doprinosa bio bi stvoren prostor koji bi išao u korist radnika. Ta mjera dovela bi do dodatnog rasta plata. Mi smo i ranije ukazivali da su privrednici dali svoj maksimum po pitanju povećanja plata. Da bi stvorili prostor za značajnije povećanje potrebne su mjere, od rasterećenja privrede do nekih drugih koraka – podvukao je Blagojević i podsjetio je da svako povećanje plata podrazumijeva dodatni trošak poslodavca po osnovu poreza i doprinosa.
Iz Unije udruženja poslodavaca RS u kojoj su ogorčeni povećanjem najniže plate u Srpskoj, koja je donesena bez ikakvih analiza, podsjećaju da je to učinjeno mimo pravilo o povećanju minimalca.
Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić rekao je da poslovna zajednica zastupa stav da se zamrznu doprinosi na svaki rast plata od 1. juna ove godine do polovine 2024. godine.
– Cilj je da svako povećanje plate ide ka radniku, a ne na doprinose i poreze. Tako na primjer ako sutra poslodavac dođe i kaže radniku da će mu dići 100 maraka platu, od tog iznosa 40 KM odlazi na poreze i doprinose, a radniku 60. Naša poruka Vladi je da zamrzne doprinose i da tih svih 100 maraka ide radniku – objasnio je Aćić.
Iz Ministarstva finansija RS naveli su da Vlada Srpske još nije razmatrala zamrzavanje doprinosa na povećanje najniže plate u Srpskoj, kao i sve druge plate.
Dodikova poruka
Srpski član Predsjedništva RS Milorad Dodik poručio je za vikend poslodavcima da povećaju duplo plate, a da će se on pobrinuti da ne platite doprinose. Poslodavci u Srpskoj pozdravili su tu najavu Dodika, ali se iz Vlade još niko nije oglasio da li će i kada ta odluka možda biti donesena.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca