Connect with us

PRIVREDA

Kriza kuje katance za zanatske radnje u FBiH

Objavljeno

 


Ekonomski uslovi za poslovanje malih obrtnika u Federaciji BiH zbog posljedica pandemije virusa korona sve su teži, te mnogi od njih stavljaju ključ u bravu.

Prema podacima koje su dobile „Nezavisne“, u Unsko-sanskom kantonu je u posljednjih mjesec dana evidentirano oko 200 vlasnika koji su odjavili svoja zanimanja, dok je u Kantonu Sarajevo zatvoreno više od 50 odsto zanatskih radnji.

Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke komore Kantona Sarajevo, kazao je za „Nezavisne“ da je više od 90 odsto zanatlija u alarmantnoj situaciji.

„U Sarajevu imamo više od 10.000 obrtnika, a zatvoreno je više od 50 odsto radnji, za šta je krivac isključivo pandemija virusa korona. Zatvorene su skoro sve radnje na Baščaršiji koje su prvenstveno zavisile od turizma i ljudi koji dolaze iz inostranstva. Ako se ovako nastavi, poslije Nove godine će biti zatvoreno njih više od 90 odsto“, navodi Idrizagić.

Prema njegovim riječima, bilo je pomoći sa kantonalnog i federalnog nivoa, ali konkretnu pomoć tek očekuju.

„U narednom periodu ćemo uputiti zahtjev za subvencije ili plaćanje doprinosa za radnike za zimske mjesece, kada inače ima manje posla. Takođe, tražićemo subvenciju plata za zanatlije koji zadrže radnike jer je i to veliki problem. Prema našim podacima, u Kantonu Sarajevo otpušteno je nekoliko hiljada radnika. Očekujemo i određene projekte koji bi pomogli obrtnicima, odnosno dodjelu od 1.000 do 5.000 KM, koji bi bili nepovratni, a koliko-toliko bi ublažili posljedice pandemije za zanatlije“, pojasnio je Idrizagić.

Reklama

Predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona Enes Arapović kaže kako je u posljednje vrijeme prisutna izrazito negativna tendencija po kojoj je broj prijava novih obrtničkih zanimanja mnogo manji od onih koja se odjavljuju.

„Najviše se odjavljuju djelatnosti iz oblasti ugostiteljstva i turizma, ali i drugih branši koje su proizvodnog karaktera“, kazao je Arapović.

Istakao je da je za ovaj period bez posla ostalo više od 300 radnika, a vlasti na svim nivoima do sada nisu pružile dovoljno podrške malim obrtnicima u prevazilaženju ekonomskih poteškoća.

„Vlada USK je pomogla samo one obrte koji su bili jedno vrijeme potpuno zatvoreni naredbama federalnih institucija, a to su ugostitelji, frizeri i kozmetičari. Na druge se nisu odnosile mjere pomoći, pa je stvorena jedna vrsta diskriminacije“, smatra Arapović.

S druge strane, predstavnici Zanatsko-preduzetničke komore RS, koja okuplja oko 21.800 zanatlija u Srpskoj, razgovarali su u petak sa Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlade RS.

„Na sastanku je naglašeno da su ispunjeni svi njihovi dosadašnji prijedlozi. Saradnja ove komore i Vlade RS je odlična i oni su zahvalili premijeru za uvažavanje njihovih prijedloga i sugestija“, navodi se u saopštenju Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.

Reklama

Lazo Šešić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, rekao je da je i prije pandemije bila situacija da su jedni otvarali, a drugi zatvarali radnje.

„Ova pandemija je pogodila sve privrednike, i male i velike, i moramo shvatiti da je korona s nama i moramo sa njom živjeti. Na sastanku sa Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlade RS, dogovorili smo se kako da ovu situaciju zajednički prevaziđemo i pomognemo svima koji su pogođeni. Tražili smo da se onima koji su najugroženiji iznađu sredstva kako bi im se pomoglo da ne zatvaraju radnje. Prema mojim saznanjima, nije došlo do većeg zatvaranja radnji nego što je to bilo prije pandemije virusa korona“, istakao je Šešić.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu