PRIVREDA
Njemačka se zadužuje za 180 milijardi eura
Njemački Bundestag namjerava da zbog pandemije državni budžet u idućoj godini zaduži za dodatnih 180 milijardi eura. Da li će to biti dovoljno za spas privrede ako ponovo dođe do strogog lokdauna?
U Njemačkoj se ovih dana mnogo raspravlja o tome kako bi trebalo da izgleda dalja borba protiv korone. Takozvani blagi lokdaun očigledno nije donio željene rezultate.
Od početka novembra su zatvoreni restorani i sve što služi zabavi, ali fabrike, prodavnice, škole i obdaništa i dalje rade.
Zaustavljen je, istina, eksponencijalni rast novih zaraza, ali broj novih slučajeva, a i broj smrtnih slučajeva i dalje je na visokom nivou, piše Dojče vele.
Drugi, strogi lokdaun visi u vazduhu. Odluka o njemu mogla bi da bude donijeta još prije Božića. Ali, koliko bi to koštalo? Ove godine je budžet Njemačke dodatno zadužen za 160 milijardi eura – s ciljem zaštite zdravlja građana i pomoći privredi.
U nacrtu budžeta za 2021. predviđeno je novo zaduženje od 180 milijardi eura. To je više nego ikad ranije. Ukupni izdaci državnog budžeta trebalo bi da budu gotovo 500 milijardi eura.
Pitanje je da li će li ta svota biti dovoljna ako bude moralo da se zatvori mnogo više nego do sada. O tome će razmišljati i savezni ministar finansija Olaf Šolc. Ali ove nedjelje kada Bundestag raspravlja o saveznom budžetu za 2021, Šolc ne želi da oda utisak nesigurnosti.
Umjesto toga, on u raspravi naglašava da je Njemačka do sada mnogo bolje prošla kroz krizu nego što su mnogi prognozirali. Privreda je, kaže, uprkos djelimičnom lokdaunu u mnogim sektorima ponovo došla na nivo na kojem je bila prije krize i prognoze su dobre. Pored toga, dodaje, Njemačka na međunarodnom nivou dobija puno pohvala za savladavanje krize.
– To je zlatni standard, tako to mora da se radi da bi se suprotstavilo ovako velikoj krizi – rekao je doslovno savezni ministar finansija.
I još je dodao da mu veliko zaduživanje nije lako palo, ali ono je, kaže, opravdano da bi se prebrodila kriza.
– Biće utrošeno mnogo novca, ali prema dobrom planu. Vraćanje dugova je uspjelo i nakon finansijske i ekonomske krize prije više od deset godina – podsjeća ministar i dodaje da je “zato prihvatljivo očekivanje da mi to možemo“.
Samo, da li će se privreda – i to ne samo u Njemačkoj, već i u Evropi i svijetu – zaista tako brzo oporaviti pa da će zaduženje moći da se kontroliše? U Aziji već počinje treći talas pandemije s virusom koji je ponovo mutirao. Kakve posljedice to ima za predstojeću vakcinaciju?
Niko trenutno ne može da kaže da li će 180 milijardi eura novog zaduženja u idućoj godini biti dovoljno. Ali, ministar finansija jasno stavlja do znanja da državna podrška ima svoje granice.
– Mi ne možemo da finansiramo sve što je neko zamislio – kaže Šolc.
Radi se prije svega o investicijama u projekte budućnosti, a time i jačanju privrede kao bi Njemačka mogla da “iz krize izađe jača”.
Pitanje iz ovog međunaslova postavljaju Zeleni. Oni kritikuju način raspodjele novca iz budžeta. U korona-pandemiji suviše malo se investira u važne sektore budućnosti, a transformacija privrede prema klimatskoj neutralnosti izgubljena je iz vida, tvrde oni.
– Onaj ko misli da se klimatski neutralan čelik, klimatski neutralna hemijska industrija, ekološka reforma autoindustrije, masovna izgradnja željezničke infrastrukture mogu finansirati onako usput, iz kase za usputne troškove – taj se vara – tvrdi predstavnik Zelenih zadužen za pitanja budžeta Sven-Kristijan Kindler.
Biznisinfo
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca