PRIVREDA
Njemačka se zadužuje za 180 milijardi eura
Njemački Bundestag namjerava da zbog pandemije državni budžet u idućoj godini zaduži za dodatnih 180 milijardi eura. Da li će to biti dovoljno za spas privrede ako ponovo dođe do strogog lokdauna?
U Njemačkoj se ovih dana mnogo raspravlja o tome kako bi trebalo da izgleda dalja borba protiv korone. Takozvani blagi lokdaun očigledno nije donio željene rezultate.
Od početka novembra su zatvoreni restorani i sve što služi zabavi, ali fabrike, prodavnice, škole i obdaništa i dalje rade.
Zaustavljen je, istina, eksponencijalni rast novih zaraza, ali broj novih slučajeva, a i broj smrtnih slučajeva i dalje je na visokom nivou, piše Dojče vele.
Drugi, strogi lokdaun visi u vazduhu. Odluka o njemu mogla bi da bude donijeta još prije Božića. Ali, koliko bi to koštalo? Ove godine je budžet Njemačke dodatno zadužen za 160 milijardi eura – s ciljem zaštite zdravlja građana i pomoći privredi.
U nacrtu budžeta za 2021. predviđeno je novo zaduženje od 180 milijardi eura. To je više nego ikad ranije. Ukupni izdaci državnog budžeta trebalo bi da budu gotovo 500 milijardi eura.
Pitanje je da li će li ta svota biti dovoljna ako bude moralo da se zatvori mnogo više nego do sada. O tome će razmišljati i savezni ministar finansija Olaf Šolc. Ali ove nedjelje kada Bundestag raspravlja o saveznom budžetu za 2021, Šolc ne želi da oda utisak nesigurnosti.
Umjesto toga, on u raspravi naglašava da je Njemačka do sada mnogo bolje prošla kroz krizu nego što su mnogi prognozirali. Privreda je, kaže, uprkos djelimičnom lokdaunu u mnogim sektorima ponovo došla na nivo na kojem je bila prije krize i prognoze su dobre. Pored toga, dodaje, Njemačka na međunarodnom nivou dobija puno pohvala za savladavanje krize.
– To je zlatni standard, tako to mora da se radi da bi se suprotstavilo ovako velikoj krizi – rekao je doslovno savezni ministar finansija.
I još je dodao da mu veliko zaduživanje nije lako palo, ali ono je, kaže, opravdano da bi se prebrodila kriza.
– Biće utrošeno mnogo novca, ali prema dobrom planu. Vraćanje dugova je uspjelo i nakon finansijske i ekonomske krize prije više od deset godina – podsjeća ministar i dodaje da je “zato prihvatljivo očekivanje da mi to možemo“.
Samo, da li će se privreda – i to ne samo u Njemačkoj, već i u Evropi i svijetu – zaista tako brzo oporaviti pa da će zaduženje moći da se kontroliše? U Aziji već počinje treći talas pandemije s virusom koji je ponovo mutirao. Kakve posljedice to ima za predstojeću vakcinaciju?
Niko trenutno ne može da kaže da li će 180 milijardi eura novog zaduženja u idućoj godini biti dovoljno. Ali, ministar finansija jasno stavlja do znanja da državna podrška ima svoje granice.
– Mi ne možemo da finansiramo sve što je neko zamislio – kaže Šolc.
Radi se prije svega o investicijama u projekte budućnosti, a time i jačanju privrede kao bi Njemačka mogla da “iz krize izađe jača”.
Pitanje iz ovog međunaslova postavljaju Zeleni. Oni kritikuju način raspodjele novca iz budžeta. U korona-pandemiji suviše malo se investira u važne sektore budućnosti, a transformacija privrede prema klimatskoj neutralnosti izgubljena je iz vida, tvrde oni.
– Onaj ko misli da se klimatski neutralan čelik, klimatski neutralna hemijska industrija, ekološka reforma autoindustrije, masovna izgradnja željezničke infrastrukture mogu finansirati onako usput, iz kase za usputne troškove – taj se vara – tvrdi predstavnik Zelenih zadužen za pitanja budžeta Sven-Kristijan Kindler.
Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca