PRIVREDA
Radić: Produžiti rok za restrukturisanje Željeznica Srpske
Preduzeće „Željeznice Republike Srpske“ zvanično su pokrenule postupak za produženje krajnjeg roka za restrukturisanje ove kompanije za minimalno 12 mjeseci, jer na osnovu potpisanih dokumenata i planskih zadataka nije predviđeno niti realno očekivati da taj proces bude završen u relativno kratkom vremenskom periodu, izjavio je u intervjuu Srni vršilac dužnosti generalnog direktora ove kompanije Željko Radić.
Radić je naveo da je samo za primjenu novog informacionog sistema neophodno najmanje 18 mjeseci, jer je potrebno ispoštovati sve zakonske procedure, počevši od nabavke neophodne opreme i softverskih rješenja, da bi taj važan segment u novoj strukturi preduzeća bio u primjeni.
On je dodao da je proces restrukturisanja otežan jer se zbog preporučenih epidemioloških mjera usljed pandemije virusa korona sastanci sa konsultantima zaduženim za praćenje i realizaciju procesa restrukturisanja održavaju putem aplikacija za direktnu komunikaciju, a ostala korenspodencija odvija se elektronskom poštom.
ZAVRŠEN POSTUPAK U VIŠEM PRIVREDNOM SUDU
Radić je naveo da je završen postupak u Višem privrednom sudu u Banjaluci prema prigovorima podnesenim na odluke Okružnog privrednog suda u Doboju, te su otklonjene sve poteškoće za dalji nastavak postupka restukturisanja „Željeznica Republike Srpske“ pred Okružnim privrednim sudom u Doboju.
– Podneseno je 214 prijava sa 1.670 povjerilaca. Oko pedesetak prijava sud je odbacio, jer nisu uređene ni u naknadnom roku koji je sud odredio podnosiocima prijava. Ukupan iznos prijavljenih potraživanja iznosi 340.838.277 KM, od čega je priznato 334.368.586 KM, a osporeno 6.469.690 KM – izjavio je Radić.
Prema njegovim riječima, Uprava kompanije ostaje pri stavu da ŽRS budu organizovane kao „vertikalno integrisano preduzeće“, kako je i ponuđeno u zaključku Vlade Srpske.
On je pojasnio da se organizaciono restrukturisanje ŽRS-a odnosi na razdvajanje poslova operacija i infrastrukture na dvije računovodstveno i upravljački potpuno razdvojene organizacione jedinice unutar jednog privrednog društva, te formiranje profitnih centara od postojećih organizacionih jedinica.
– Buduća organizacija podrazumijeva i uvođenje novog finansijsko-računovodstvenog sistema putem kojeg će se pratiti svi procesi unutar ŽRS-a, razvoj i primena finansijski prihvatljivih i održivih srednjoročnih planova poslovanja, te razvoj i primjena višegodišnjih ugovora o prevozu putnika i održavanju infrastrukture između Vlade Srpske i `Željeznica` – izjavio je Radić.
On je naveo da nakon što bude donesena konačna odluka o budućem modelu organizacije ŽRS-a, pristupiće se izradi i novog pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radne snage, kao i kolektivnog ugovora.
– Broj zaposlenih u ŽRS smanjen je za 887 radnika. Referentni broj zaposlenih od 3.098 radnika, koliko je iznosio prije početka realizacije projekta restrukturisanja, danas iznosi 2.200 zaposlenih – izjavio je Radić.
On je naveo da je ove godine zbog poremećaja na globalnom tržištu zbog pandemije virusa korona došlo do pada privredne aktivnosti i smanjenja potražnje za uslugama prevoza različite vrste robe u teretnom saobraćaju, što je značajno uticalo na rezultate poslovanja ŽRS.
Obustava putničkog saobraćaja, prije svega međuentitetskog, takođe, se negativno odrazila i na prihod od prevoza putnika.
PRIHODI ZA DESET MЈESECI 52 MILIONA KM, A RASHODI 67 MILIONA KM
Radić navodi da su ŽRS za deset mjeseci tekuće godine ukupno ostavrile prihode u iznosu od 52.820.475 KM, rashode u iznosu od 67.034.125 KM, dok gubitak za navedeni period iznosi 14.213.649 KM.
– Razlozi za ovakve poslovne pokazatelje su i manji prihodi od donacija Vlade Republike Srpske koji u 2020. godini iznose 3.331.432 KM, dok su u prethodnoj godini iznosili 12.094.267 KM – izjavio je Radić.
Prema njegovim riječima, u istom periodu prošle godine ŽRS je ostvarila ukupne prihode od 70.934.470 KM, a rashode 67.859.136 KM.
On je dodao da su finansijska sredstva Svjetske banke u okviru procesa restrukturisanja 2019. godine vođena kao prihod, zbog čega je u prošloj godini registrovana dobit u iznosu od 3.075.334 KM.
– U posmatranom periodu od deset mjeseci 2020. godine ukupni prihodi su manji u odnosu na prošlu godinu za 18.113.995 KM, dok su ukupni rashodi manji za 825.011 KM – rekao je Radić.
On je naveo da su bilansi ŽRS i dalje opterećeni značajnim finansijskim rashodima, prije svega zbog nemogućnosti plaćanja ino-kredita, kamata na ino-kredite i amortizacije i da otklanjanje ovog problema očekuje po okončanju kompletnog procesa finansijskog i organizacionog restrukturisanja.
– Uprkos navedenim privrednim poremećajima, `Željeznice` su kvalitetno odgovorile izazovima i postavljenim zadacima, tako da su u potpunosti ispunile zahtjeve tržišta, poštujući sve propisane mere Republičkog štaba za vanredne situacije u cilju zaštite zdravlja zaposlenih radika – naveo je Radić.
On je poručio da je Uprava ŽRS-a svjesna je teških okolnosti i problema sa kojima se mora izboriti, da Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo daju ključni podsticaj za opstanak ove komapije, te da se samo zajedničkim djelovanjem može ostvariti projekat restruktruiranja, koji mora biti završen.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 22. februara 2018. godine odluku o prihvatanju zaduženja Srpske u iznosu 51,3 miliona evra kod Svjetske banke za projekat restrukturisanja ŽRS-a s ciljem unapređenja operativne efikasnosti i finansijske održivosti.
Strukturu kreditnih sredstava Svjetske banke od 51,3 miliona evra čine tri komponente, i to 42,7 miliona evra za finansijsko restrukturisanje što obuhvata isplatu zaostalih dugovanja, zatim 3,5 miliona evra za restrukturisanje radne snage, a pet miliona evra za organizaciono.
Preuzeto: RTRS
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca