PRIVREDA
Srpska ne da Centralnoj banci račune fizičkih lica
Fiskalni savjet Bosne i Hercegovine nije postigao saglasnost o pismu namjere sa MMF-om, a jedan od razloga je i taj što se njime traži da Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) preuzme registar računa svih fizičkih lica, što je, kako smatraju u Republici Srpskoj, prenos nadležnosti na koji neće pristati.
„Centralna banka BiH nema zakonski osnov za to i ona nema nadležnosti da kontroliše platni promet. Naš APIF vodi registar fizičkih lica i nema potrebe da to ide na Centralnu banku BiH. Smatramo da je to apsolutno prenos nadležnosti i preko toga ne možemo preći“, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija RS.
Nova sjednica Fiskalnog savjeta BiH na kojoj će se pokušati doći do dogovora biće održana u petak, a osim Republike Srpske, određene primjedbe imali su i iz Federacije BiH, tako da će se u naredna dva dana pokušati usaglasiti svi detalji.
Za Republiku Srpsku, osim prenosa nadležnosti na Centralnu banku BiH, sporan je i zahtjev koji se odnosi na sertifikaciju potpisa, a koji podrazumijeva uspostavljanje jednog regulacionog tijela na nivou BiH, što je takođe neprihvatljivo.
Kako su pojasnili u Vladi Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske prije nekoliko godina usvojila je Zakon o elektronskom potpisu, ali on nikada nije zaživio upravo zbog opstrukcija sa nivoa Bosne i Hercegovine, koja nema nadležnosti u toj oblasti.
Takođe, naglasili su i to da u Evropi mnoge zemlje imaju nekoliko tijela za sertifikaciju tako da ni u Bosni i Hercegovini to ne treba da bude problem.
„Jedna od primjedaba Republike Srpske je ona na osnivanje fonda za finansijsku stabilnost. Radi se o starom zahtjevu MMF-a i oni smatraju da to treba da bude u okviru Agencije za osiguranje depozita. Mi nismo zadovoljni radom te agencije i smatramo da se njome vrlo loše upravlja, posebno sredstvima kojima ona raspolaže. Oni su predvidjeli da taj fond finansiraju entiteti, a kasnije da ga pune banke. Nemamo ništa protiv da to rade banke, ali imamo protiv toga da ga pune entiteti, posebno jer se ne zna ni koliko, ni šta, ni kada će ta sredstva biti vraćena“, rekla je Vidovićeva.
Ona je naglasila, ako MMF ne prihvati zahtjeve Republike Srpske na koji način se to može riješiti, a da se ne prenose nadležnosti, da aranžman ne može biti prihvaćen.
Iz Savjeta ministara BiH juče je saopšteno da Fiskalni savjet BiH nije postigao saglasnost te da će do kraja sedmice biti održane dodatne konsultacije entiteta, Savjetodavne grupe Fiskalnog savjeta i MMF-a u vezi sa ključnim pitanjima vezanim za pismo namjere.
„U pismu namjere u prethodnim mjerama fokusirao sam se na ono što je obaveza države i javno sam izjavio da nemam nikakav problem podržati obaveze države, jer u pismu namjere stoji da država mora donijeti proračun, stoji da ćemo usvojiti zakon o električnoj energiji, a taj zakon stoji pet godina, a budući da država nema ni marke od tog zaduženja, to koriste entiteti. Ne mogu vam poslati pismo namjere, jer su pregovori u toku i nema teorije da potpišem pismo namjere bez jasno utvrđenih kriterijuma, jer ne želim da budem dio cirkusa koji sam bio sa propalim aranžmanom MMF-a kada smo se politički brukali pred svijetom“, rekao je danas Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, u Predstavničkom domu parlamenta BiH.
Kada je riječ o samom aranžmanu sa MMF-om, razgovori o njemu započeli su prošle sedmice, a vlasti u BiH pregovaraju o novom zaduženju od 1,5 milijardi KM, od kojih bi 33 odsto trebalo da pripadne Republici Srpskoj.
Zbog novog aranžmana MMF-a o kojem se pregovara, predstavnicima MMF-a u BiH pisala je i grupa ekonomista iz BiH tražeći da se prilikom pregovora o zaključenju novog aranžmana uzmu u obzir činjenice da dosadašnja obećanja predstavnika vlasti nisu ispunjena te da treba postaviti jasne uslove za budući aranžman, a posebno treba pratiti utrošak tih sredstava.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca