Connect with us

ANALIZE

Trećina zaposlenih u BiH strahuje od gubitka posla

Objavljeno

 


Sve više zaposlenih strahuje od gubitka radnog mjesta pokazalo je veliko regionalno istraživanje tržišta rada.

Portal MojPosao.ba je i ove godine u saradnji s partnerima iz regije: Srbija (Poslovi Infostud), Hrvatska (MojPosao.net), Sjeverna Makedonija (Vrabotuvanje.com) i Slovenija (Deloglasnik.si) proveo veliko regionalno istraživanje. Ispitali su što o aktualnoj situaciji misle tražitelji posla iz ovih pet zemalja, plaše li se gubitka posla uslijed krize izazvane pandemijom, te što očekuju od trenutnih i/ili potencijalnih poslodavaca.

U istraživanju je sudjelovalo nešto više od 5000 ispitanika iz pet zemalja regije, od kojih je što se tiče bh. ispitanika 63 posto nezaposlenih, 33 posto zaposlenih i 4 posto onih koji se i dalje školuju. Čak 76 posto ispitanika iz BiH želi promijeniti posao u narednih godinu dana, a strani poslodavci su i ove godine najpopularniji izbor za poslodavca.

Na pitanje žele li promijeniti posao u narednih godinu dana, čak 76 posto ispitanika iz BiH odgovorilo je potvrdno, što je za 14 posto više u odnosu na regionalno istraživanje od prošle godine.

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca i ove godine je najviše ispitanika iz BiH izabralo stranog vlasnika 40 posto, a za državne institucije se odlučilo 25 posto ispitanika. Ispitanici više i visoke stručne spreme u najvećoj bi mjeri radili u stranim privatnim kompanijama, dok oni sa srednjom stručnom spremom preferiraju državne institucije.

S pozicijom u kompaniji se mijenja i preferencija zaposlenika o željenom tipu vlasništva: niže pozicionirani ispitanici preferiraju državnu službu, dok oni na višim položajima favoriziraju strane privatne poslodavce, ali i mogućnost otvaranja vlastite kompanije. Koliku plaću priželjkujemo?

Reklama

U regiji s najnižom prosječnom platom bi bili zadovoljni Makedonci, dok najvišu cifru, za razliku od prošlogodišnjeg istraživanja, žele Slovenci!

Bh. građani bi bili zadovoljni s prosječnom plaćom od 1.600 KM, Hrvati 2.200KM, građani Srbije s 1.200KM, Makedonije 1.000KM dok je prosječna željena plaća kod Slovenaca 2.500 KM.

Najnižu pla-u očekuju nezaposleni ispitanici i to u prosjeku 1.385KM, željena prosječna plaća za zaposlene je 1.925KM, dok su ispitanici koji se još školuju idealnu prosječnu plaću zamislili u iznosu od 1.660KM.

Zanimljivo je da BiH muškarci očekuju za skoro 400KM veću plaću od žena. Jedna trećina svih ispitanika u regiji se plaši za svoje radno mjesto Trećina zaposlenih ispitanika iz BiH (33 posto) boji se da bi mogli ostati bez posla u idućem razdoblju uslijed krize izazvane pandemijom. Ista je situacija u cijeloj regiji gdje isti postotak ispitanika ima isti strah.

Nadalje, 37 posto ispitanika iz BiH, koje najvećim dijelom čine nezaposlene osobe koje aktivno traže posao u BiH i regiji, je od izbijanja pandemije u nekom trenutku ostalo bez posla. Hrvatska, Slovenija i Makedonija nas prate s postotkom od 36 posto, dok je u Srbiji postotak najniži i iznosi 29 posto. Unatoč ovome, većina ispitanika u regiji smatra da je poslodavac adekvatno reagirao na izbijanje pandemije.

28 posto ispitanika iz BiH je reakciju svog poslodavca ocijenilo kao odličnu, 47 posto da je reakcija dobra, ali da je moglo bolje, a 25 posto ispitanika nije zadovoljno s reakcijom poslodavca.

Reklama

Zanimljivo, ispitanici kojima je (bio) omogućen rad od kuće u pravilu su bolje ocjenjivali snalažljivost poslodavca tokom pandemije, a najlošije rezultate su ostvarili poslodavci koji radnicima nisu omogućili rad od kuće, iako im je priroda posla kojim se bave to dozvoljavala.

Rad od kuće nije omogućen za više od 54 posto ispitanika iz regije, a glavni razlog za to je jer priroda posla to ne dozvoljava. 35 posto je ispitanika kojima je odobren ovaj način rada, dok je 11 posto ispitanika moralo ići na svoje radno mjesto, iako se mogao organizirati rad od kuće.

Virtualni regionalni sajam poslova je ove godine održan od 7. do 14 oktobra. Predstavljeno je više od 80 poslodavca s preko 570 oglasa za posao.

Indikator.ba

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu