PRIVREDA
4 načina na koja Biden planira transformisati američku ekonomiju
Joe Biden položio je zakletvu i postao novi predsjednik SAD. Tokom svoje kampanje dao je opsežna obećanja da će obnoviti privredu i ubrzati oporavak od pandemije.
Evo nekoliko politika koje planira provesti kako bi Amerikance vratio na posao, povećao broj radnih mjesta, povećao rasnu ravnopravnost i poreze, s ciljem ponovnog otvaranja ekonomije.
Odgovor na krizu Covid-19
Bidenov plan za Prvi dan, kako je detaljno objašnjeno na web stranici njegove kampanje, ima za cilj poduzimanje kontrole nad krizom Covid-19.
Poziva se na udvostručavanje broja mjesta za testiranje u cijeloj državi, ulaganje u testove koji se mogu obavljati kod kuće i zapošljavanje najmanje 100.000 Amerikanaca za traženje kontakata zaraženih.
Također želi uložiti 25 milijardi dolara u proizvodnju i distribuciju vakcina, s ciljem da svi Amerikanci dobiju besplatno cjepivo.
Plan također uključuje osiguravanje sredstava državnim i lokalnim vlastima kako bi mogle izbjeći budžetske nedostatke, te traženje od Kongresa da pomogne školama i da pokrije dio troškova povezanih s Covidom za mala poduzeća.
Borba protiv nejednakosti
Biden je rekao da neće podizati porez za ljude koji zarađuju manje od 400.000 američkih dolara godišnje. Ali planira prikupiti prihod na sljedeće načine:
• Povisiti najvišu stopu poreza na dohodak na 39,6 posto, koliko je bila za vrijeme administracije predsjednika Baracka Obame, sa sadašnjih 37 posto
• Povećati stopu poreza na dobit sa 21 posto na 28 posto
• Zahtijevati od američkih kompanija da plate minimalni porez od 21 posto na inostrani prihod
• Uvesti poreznu kaznu za firme koje premještaju radna mjesta u inostranstvo a nastavljaju prodavati proizvode u SAD
• Zahtijevati 15 posto poreza na knjigovodstveni prihod za firme
• Svako ko zaradi više od milion dolara godišnje oporezivat će se istom stopom za prihod od ulaganja kao i na njegovu platu
Biden je također rekao da želi proširiti porezni kredit za djecu kako bi pomogao porodicama koje rade tokom pandemije, kako bi roditeljima dao 3.000 dolara godišnje za svako dijete u dobi od šest do 17 godina i 3.600 dolara po djetetu mlađem od šest godina.
5 miliona novih radnih mjesta
Biden planira kreirati “najmanje pet miliona” novih proizvodnih radnih mjesta. Želi uložiti 400 milijardi dolara u procese poput lanaca snabdijevanja koji pokreću potražnju za američkim proizvodima i uslugama, te 300 milijardi dolara u istraživanje i razvoj u tehnologiji, uključujući vještačku inteligenciju i 5G.
Federalna minimalna plata, koja trenutno iznosi 7,25 dolara, povisila bi se na najmanje 15 dolara na sat.
Kao dio svog plana, Biden također želi uložiti 70 milijardi dolara u koledže i univerzitete koje pohađaju Afroamerikanci, što je potez koji uključuje niz inicijativa poput stipendija i izgradnju novih objekata.
Što se tiče čiste energije, njegova bi administracija kupila čista vozila i proizvode vrijedne milijarde dolara i tražila bi od zemalja koje nisu prilagođene ekološkim standardima da plaćaju posebni porez.
Još jedan prioritet u Bidenovim planovima je promocija rasne ravnopravnosti. Rekao je da će finansirati državne i lokalne investicijske inicijative za tamnopute poduzetnike, kao i osigurati 100 milijardi američkih dolara zajmova sa malim kamatama za tamnopute zajednice kroz državne i lokalne programe kreditiranja.
Opraštanje studentskih kredita
Biden traži da se svakom studentu odmah otkaže 10.000 američkih dolara duga po saveznom studentskom zajmu, kao dio odgovora na pandemiju.
Dodatnih 10.000 američkih dolara duga studentskog zajma bit će oprošteno za svaku godinu rada za opšte dobro koje pojedinci obavljaju, do maskimalno pet godina, prema Bidenovom planu.
Također želi udvostručiti maksimalni iznos bespovratnih sredstava i povećati broj studenata koji mogu pristupiti finansijskoj pomoći, istovremeno prepolovivši isplate saveznih studentskih zajmova.
Onima koji su pohađali fakultete na kojima studiraju pripadnici manjina ili Afroamerikanci, a zarađuju manje od 125.000 američkih dolara godišnje, trebao bi biti oprošten sav dug, prema Bidenu.
Škole bi mogle biti besplatne za učenike čija su porodična primanja manja od 125.000 američkih dolara godišnje.
Dodatni prijedlozi
Biden također planira usvojiti prijedlog stečajne reforme Elizabeth Warren, kojim bi se ubrzao stečajni postupak i omogućilo ljudima koji podnose zahtjev za privatni bankrot da odvoje sredstva za brigu o djeci i predmete poput igračaka i knjiga.
Također želi proširiti prava na zaštitu radnika i olakšati radnicima pridruživanje sindikatima bez da ih poslodavci prisiljavaju na obavezne sastanke ili ometaju pregovore.
Biden nastoji eliminirati privatna sredstava za finansiranje kampanja na saveznim izborima ustavnim amandmanom, odnosno zahtijevati da se kandidati za svoje kampanje oslanjaju samo na javne finansije.
Također poziva na zakon koji će spriječiti strane državljane da utiču na američke izbore i stvoriti veću transparentnost izborne potrošnje, tako da bi oglas na Facebooku trebao otkriti svoje donatore.
Na infrastrukturnom planu, Biden će predložiti plan od 1.300 milijardi dolara tokom deset godina čiji je cilj učiniti američke radnike srednje klase konkurentnijima na globalnom nivou, potaknuti SAD na usvajanje čistijih energetskih procesa i rast privrede.
Što se tiče načina na koji će biti plaćene ove reforme, Biden je rekao da će ukidanje Trumpovog smanjenja poreza nadoknaditi neke troškove plana.
Biznisinfo
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca