FINANSIJE
Druga tranša finansijske pomoći EU za BiH uslovljena reformama
BiH je dobila prvu tranšu od 250 miliona evra makroekonomske finansijske pomoći EU za suzbijanje posljedica virusa korona, dok će druga polovina novca biti uslovljena sprovođenjem reformi.
Podsjećanja radi, EU je dodijelila tri milijarde evra pomoći za osam zemalja zapadnog Balkana i evropskog susjedstva, a svim zemljama pomoć je odobrena uz uslov za sprovođenje reformi koje su specifične za svaku zemlju.
Prema podacima koje smo dobili od Evropske komisije, međutim, jasno je da je BiH pomoć dobila zadnja, i to zato što se vlasti BiH nisu mogle usaglasiti za sprovođenje reformi.
Iz podataka EU koje su „Nezavisne“ dobile vidljivo je da je Albanija svojih 180 miliona evra dobila još početkom septembra. Gruziji je novac odobren krajem septembra, a krajem novembra novac su dobili, pored Gruzije, još i Jordan i Moldavija. Gruzija je dobila 100 miliona evra od ukupno 150 miliona, Jordan 250 miliona od ukupno 700 miliona evra, a Moldavija 50 miliona evra od ukupno 100 miliona.
„Isplata narednih tranši uslovljena je ispunjavanjem svih obaveza koje su navedene u ugovorima. Brza i potpuna implementacija reformi biće važan pokazatelj privrženosti EU u solidarnosti s ovim zemljama koje su obuhvaćene krizom bez presedana“, navedeno je u Evropskoj komisiji.
Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija novac su dobili početkom oktobra, i to Kosovo 50 miliona evra, Crna Gora 30 miliona, a Sjeverna Makedonija 80 miliona evra. Ukrajina je dobila 600 miliona od ukupno 1,2 milijarde evra pomoći početkom decembra.
Iz ovoga se jasno vidi koliko je BiH kasnila u odnosu na sve ove ostale zemlje, upravo zato što nije bilo saglasnosti u sprovođenju reformi. Osim kada su u pitanju evropski prioriteti, BiH kasni i kad su u pitanju uslovi iz drugih aranžmana.
U Delegaciji EU za „Nezavisne“ kažu da u prvoj tranši neće biti uslova, a biće isplaćena nakon što BiH završi proces ratifikacije potpisanog memoranduma o razumijevanju.
Uslovi za drugu tranšu, kako su nam objasnili, uključuju mjere politika u oblastima ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti finansijskog sektora, transparentnosti i borbi protiv korupcije, te boljeg funkcionisanja tržišta rada, a koje se odnose na nedostatke utvrđene, između ostalog, tokom ekonomskog i finansijskog dijaloga s EU o Programu ekonomskih reformi BiH za 2020. godinu i zajedničkim ministarskim zaključcima iz maja 2020.
„Pored toga, uslovi su odraz tijesne koordinacije po ovim pitanjima, ne samo između službi Evropske komisije, već i s međunarodnim organizacijama, naročito s MMF-om i Svjetskom bankom, kako bi se osigurala komplementarnost i sinergija kako s programima pomoći EU, tako i s relevantnim programima i aktivnostima međunarodnih finansijskih institucija“, naglasili su oni.
Ukoliko, kako kažu, vlasti ne ispune navedene uslove u ovom roku, druga tranša neće biti isplaćena.
Vlasti moraju osigurati nadzor i transparentnost sveukupne pomoći dodijeljene za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije kovid-19. To uključuje i transparentnost državne pomoći koja se dodjeljuje preduzećima, što će takođe pomoći da se osigura da je novac poreskih obveznika dobro upotrijebljen. Podaci koji će biti dostupni za 50 najvećih korisnika pomoći treba takođe da sadržavaju ime korisnika i iznos dodijeljene pomoći.
Endrju Džuel, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda, „Nezavisnim“ je rekao da je činjenica da BiH nije ispunila uslove razlog što nije zaključen aranžman s tom finansijskom organizacijom.
U blogu koji su objavili Erik Nelson, ambasador SAD u BiH, i Metju Fild, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, navedeno je da međunarodna zajednica neće odustati od ovih uslova.
„MMF nudi značajnu podršku BiH, ali smatramo da je apsolutno pravedno – i da većina građana to razumije – da ovaj novac treba da bude uslovljen upravo ovim reformama. Predugo se čeka na preduzimanje koraka za pridruženje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što bi omogućilo prijeko potreban podsticaj za biznis“, naglasili su oni.
Podsjetili su i na prioritete u Mišljenju EU, kao što su amandmani na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, poboljšanje procesa javnih nabavki i značajni koraci protiv sukoba interesa.
„Znamo da postoje pojedinci u pravosuđu koji žele nešto postići i njima je potrebna naša podrška. Ali, konačni dokaz toga će biti odgovarajuće istrage, krivična gonjenja, presude i zatvorske kazne“, naglasili su oni.
Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca