PRIVREDA
Košarac: Poljoprivredni popis u septembru 2023. godine
BiH priprema poljoprivredni popis koji bi trebalo da bude realizovan u septembru 2023. godine, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.
Poslije sastanka sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Borisom Pašalićem i predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i rudarstva Federacije BiH /FBiH/, Košarac je rekao da to veoma važan zadatak s obzirom na to da je posljednji popis poljoprivrede u BiH bio 1961. godine.
On smatra da je realan rok u septembru 2023. godine i da bi to bio ogroman imput za projektovanje određenih politika na nivou entiteta poput podsticajnih politika, prerađivačke kapacitete i ostale politike koje budu definisale entitetske institucije.
Košarac je istakao da je poljoprivredni popis, koji bi sprovodila entitetska ministarstva i entitetske agencije za popis, potreba poljoprivrednika i entitetskih ministarstava da bi se došlo do relevantnih podataka i na osnovu toga definisale politike i razvoj poljoprivrede u Republici Srpskoj i FBiH.
On je rekao da bi na osnovu toga mogla da budu tražena finansijska sredstva EU i drugih s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje u Srpskoj i FBiH, te prerađivačkih kapaciteta.
– Popis treba da bude urađen na bazi jedinstvene metodologije uz potpuno uvažavanje entitetskih nadležnosti, angažman ministarstava poljoprivrede, nadležnih tijela koja se bave popisom – naglasio je Košarac.
Prema njegovim riječima, u finalnoj varijanti je informacija koja treba biti dostavljena Savjetu ministara na usvajanje i na bazi koje bi Savjet ministara bio informisan o svim mjerama.
Govoreći o proteklim protestima pojedinih udruženja i najavama novih, Košarac je naveo da razgovarano i o zahtjevima poljoprivrednih udruženja i da uslovi nikada nisu bili optimalni, ali da je riječ o političkoj igri određenih struktura iz Republike Srpske i da se to manifestuje u Bijeljini, na graničnim prelazima u Srpskoj.
– Oni koji to zagovaraju, nisu završavali posao dok su bili na poziciji. Na osnovu informacija koje dobijamo od nadležnih entitetskih ministarstava utvrdili smo da viškova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji nema i da je došlo do poremećaja u cijenama. Na cijenu ne mogu uticati ministri. Ovaj slučaj je ispolitizovan – rekao je Košarac i dodao da bi uvođenjem taksa cijene bile povećane oko 30 odsto.
On je naveo da je uvoz mesa goveda u BiH smanjen za 5.000 tona, da je uvoz mesa svinja smanjen za 3.500 tona, te da je izvoz mesa goveda iz BiH povećan znatno u odnosu na 2019. godinu sa 197.000 na 5,5 miliona kilograma, a izvoz voća i povrća povećan je 8,5 odsto.
– Povećan je izvoz prehrambenih artikala i mnogo je veći nego uvoz i potpuno smo posvećeni zaštiti domaće proizvodnje – rekao je Košarac i dodao da je razgovarano i o donošenju odluke o praćenju stanja na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i mjerama o unapređenju proizvodnje.
On je naveo da je riječ o odluci na osnovu koje bi sve nadležne institucije BiH bile uključene u analizu potreba za eventualno uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje.
– Sva udruženja u Republici Srpskoj i FBiH zajedno sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede ulazila bi u analizu stanja na tržištu i eventualnog poremećaja. Na osnovu tih analiza entitetska ministarstva bi dostavljala podatke Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa koje bi formiralo koordinaciono tijelo da predloži mjere Savjetu ministara, koji bi donio konačnu odluku o uvođenju određenih mjera – rekao je Košarac.
On je dodao da o tome postoji saglasnost entitetskih vlada, da o nekim pitanjima još treba da se usaglase sa Vladom FBiH da bi ta odluka bila dostavljena Savjetu ministara na odlučivanje.
To bi značilo, dodao je, da bi bila donesena odluka o poljoprivrednom režimu i da bi se tako legalno u skladu sa međunarodnim ugovorima pokretali postupci zaštite domaće proizvodnje i eventualnog uvoza određenih poljoprivrednih i prehrambenih artikala.
Košarac je dodao da je na sastanku bilo riječi i o laboratorijama iz oblasti veterinarstva, te da tu oblast žele da unaprijede.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca