Connect with us

ANALIZE

Odnedavno je i voda na berzi: Resurs koji u rukama Wall Streeta može biti opasnost

Objavljeno

 


Voda nema cijenu, voda znači život – mnogi tako misle. Ali, ako se pita Wall Strett, sve ima cijenu, pa i resurs koji život znači. Profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Aziz Šunje ne misli da je dobro da se na berzi može trgovati i vodom.

Početkom decembra prošle godine na berzi Wall Street predmet trgovine je postala kalifornijska voda, saopćili su iz navjeće svjetske berze finansijskim derivatima CME. Finansijski derivati se objašnjavaju kao sredstva za zaštitu od tržišnih rizika, a trgovat će se ugovorima za vodu koji obavezuju na isporuku po tačno određenoj cijeni u budućnosti.

Kupac ugovora se obavezuje da kupi u ovom slučaju vodu unaprijed određenog dana, a prodavač je dužan da je proda. Obje strane se obavezuju na standardnu količinu po cijeni u budućnosti koja je dogovorena u trenutku kupovine.

Zagovornici ove odluke uvjeravaju da će se poljoprivrednici i lokalne samouprave zaštititi ulaganjem u dostupnost vode u Californiji. Tvrde da će se time ovim resursom bolje upravljati. Između ostalog, navodno će se zaštititi veliki potrošači vode poput proizvođača badema ili elektroenergetskih preduzeća od variranja cijena.

U posljednjoj godini cijena vode u Californiji se udvostručila, a prvi ugovori objavljeni su u septembru 2020. kada su zapadnom obalom Sjedinjenih Američkih Država buktali požari. Riječ je o tržištu vrijednom 1,1 milijardu dolara.

„Voda kao roba može biti opasna“

Reklama

Profesor Šunje je u izjavi za Klix.ba upozorio da bi voda na berzi mogla značiti vodu za najbogatije.

„Voda i zrak su najdragocjeniji resurs – bez toga ljudi ne mogu preživjeti. To što radi Wall Street je volstritovski. To se sve radi zbog profita i ne vodi se računa o općem dobru. Wall Street je sa svojom logikom i uvijek opasan. To postavlja probleme globalnih razmjera. Voda je resurs koji bi morao biti javno dobro. Sigurno je da će biti problema s pitkom vodom. Ako voda postane roba u rukama Wall Streeta, to onda može biti opasno“, napomenuo je.

Podsjetio je da je u mnogim dijelovima svijeta nestašica pitke vode. S klimatskim promjenama i zagađenjem okoliša izgledno je da će ovaj problem biti izraženiji. Za njega je tretiranje vode kao robe isto kao kada bi se i zrak tretirao kao roba.

„Ko zna šta na pamet može pasti korporacijama koje upravljaju i kako bi mogle manipulirati vodom“, potcrtao je i smatra da bi se trebali stvarati uslovi da svaki čovjek na planeti ima pristup pitkoj vodi.

Voda kao ustavno pravo

Kako je kazao Šunje, ako se dozvoli Wall Streetu da uzme stvari u svoje ruke po ovom pitanju, može se desiti da ovaj resurs bude dostupan samo najbogatijima.

Reklama

„Pogledajte samo kolika je snaga korporacija. One su otrgnute od bilo kakvih regulativa. Pogledajte kako se sada ponašaju Facebook, Google i Twitter. Takve stvari se moraju regulirati na globalnom nivou. Ujedinjene nacije i njene agencije takvo nešto ne bi smjele dozvoliti“, rekao je.

Upozorio je da to može imati velike probleme.

„Ako bi se trgovalo vodom, onda bi korporacije ucjenjivale zemlje. Mogli bi i nas porobiti jer imamo mnogo vode“, naglasio je.

Profesor Šunje je među onima koji podržavaju ideju da se pravo na vodu mora ustavom zaštititi. Pa bi tako to trebala uraditi i Bosna i Hercegovina, a nešto takvo je već uradila, između ostalih, Slovenija.

„Javnim dobrom mora upravljati država, mora biti pod kontrolom društva. Vrlo opasno može biti ako je pod kontrolom privatnog biznisa koji je najčešće beskrupolozan. Treba stvoriti pretpostavke da se njime upravlja kvalitetno u javnom sektoru. Sve ovo pokazuje da je svijet mali i da se ovo treba regulirati na globalnom nivou“, zaključio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje.

U UN-u su procijenili da će u narednih nekoliko godina dvije trećine planete osjetiti nestašicu vode, piše list Bloomberg. Kao uzroci se navode pretjerana ljudska i industrijska potrošnja te klimatske promjene.

Reklama

Klix.ba

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu