Connect with us

PRIVREDA

Vrtoglavo će rasti cijene bezalkoholnih pića i vode

Objavljeno

 


Prekomjeran uvoz vode i drugih bezalkoholnih pića u BiH, skok cijena sirovina i energenata za proizvodnju, kao i prošlogodišnja zatvaranja sektora ugostiteljstva i hotelijerstva usljed pandemije virusa korona samo su neki od problema proizvođača ovih pića, zbog čega će doći do vrtoglavog rasta cijena ovih proizvoda u BiH.

Na ove probleme upozorili su u petak na sjednici Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i vode pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kojoj su prisustvovale vodeće kompanije iz ove oblasti industrije, a čija je osnovna djelatnost proizvodnja bezalkoholnih pića i vode.

Na sjednici ove grupacije diskutovano je o Nacrtu novog Zakona o PDV-u, saopštili su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, a kako su za „Nezavisne novine“ poručili iz kompanija koje se bave ovom vrstom proizvodnje, zbog problema sa kojima se oni suočavaju, a to su u prvom redu visoke cijene sirovina i ambalaže, biće prinuđeni da podignu i cijene svojih proizvoda.

Članovi ove grupacije su predstavili svoju analizu sektora proizvodnje i prodaje bezalkoholnih pića, vode i voćnih sokova u BiH, a diskutovali su i o prijedlozima realnog sektora u pravcu poboljšanja poslovnog ambijenta i rasterećenja privrede u oblasti indirektnih poreza.

Marinko Dokić, komercijalni direktor kompanije „Spektar drink“, kazao je za „Nezavisne novine“ da možda i najveći problem proizvođačima ovih napitaka trenutno predstavlja snabdijevanje sirovinama.

„Sirovine su skuplje tri puta, svi lanci snabdijevanja su poremećeni, a cijena ambalaže je takođe porasla“, rekao je Dokić, ističući da im skoro svaki dan dobavljač podiže cijene, zbog čega će uzročno-posljedično doći i do poskupljenja njihovih proizvoda.

Reklama

„Dobavljači nam čak ne mogu garantovati ni za neophodne količine sirovina“, kazao je Dokić.

Naveo je da će zbog svega toga u ovoj grupaciji doći do vrtoglavog rasta cijena bezalkoholnih pića i vode.

Dodao je da su problemi u vezi s akcizama na ove proizvode, kao i problem prekomjernog uvoza, nešto sa čime se ovi proizvođači suočavaju već desetak godina, te ne predstavljaju ništa novo.

Kako su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) naveli za „Nezavisne novine“, u prvih devet mjeseci ove godine u BiH su uvezena 40.993.563 kilograma vode, kao i gaziranih sokova, u iznosu od 20.085.860 KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u istom periodu ove godine izvezeno je tek 22.550.086 kilograma istih proizvoda, od čega su domaći proizvođači vode i bezalkoholnih napitaka zaradili 4.350.632 KM, što je za više od 15 miliona KM manje od cijene uvezene robe.

Kada je riječ o prošloj godini, u BiH je u prvih devet mjeseci uvezeno 35.378.628 kilograma ovih pića, i to u iznosu od 16.405.824 KM.

Reklama

„U istom periodu lani iz BiH je izvezeno 28.560.519 kilograma ovih napitaka, i to u iznosu od 3.643.083 KM“, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Prema podacima UIO BiH, bezalkoholna pića i voda u BiH se najviše uvoze iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, dok se ovi proizvodi iz BiH najviše izvoze u Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu