PRIVREDA
Popović: Izgradnja auto-puta prema Srbiji prioritet svih prioriteta
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Đorđe Popović izjavio je da će izbor najpovoljnijeg ponuđača za finansiranje, projektovanje i izgradnju dionice auto-puta od Johovca, preko Vukosavlja, Brčkog i Bijeljine do Rače, odnosno povezivanje Banjaluke i Beograda biti prioritet svih prioriteta.
Popović je istakao da će nakon izbora izvođača sama izgradnja biti nešto što spada u rutinske procedure.
„Mnogo je duži period koji je neophodan da se urade sve pripremne aktivnosti da se izabere izvođač. Kada se sa njim potpišu odgovarajući ugovori, onda izgradnja ide dobro. Ono sa čime možemo biti zadovoljni jeste da smo na dionici od Rače do Bijeljine, dugoj oko 17 kilometera, faktički već završili eksproprijaciju“, rekao je Popović.
Prema njegovim riječima, eksproprijacija se ubrzanom dinamikom odvija i na drugoj dionici od Bijeljine do granice sa Brčko distriktom, a u toku su aktivnosti Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove na dionici od Vukosavlja do zapadne granice Brčko distrikta.
Popović je naglasio da se intenzivno radi na dionici koridora „Pet ce“, od Johovca do Rudanke, čija će izgradnja biti završena u skladu sa planom.
„Takođe, očekujemo da u ovoj godini bude izabran i izvođač za izgradnju obilaznice oko Doboja, odnosno dionice auto-puta koja Rudanku povezuje sa Putnikovim brdom i dalje sa Federacijom BiH“, rekao je Popović.
Popović je naglasio da ništa manje značajan nije ni projekat povezivanja auto-putem Banjaluke i Prijedora do Novog Grada, te izgradnje brzog puta od Prijedora do Kozarske Dubice, koji bi povezao Banjaluku sa granicom i dalje sa koridorom 10 kroz Hrvatsku.
„Koncesionar je u prethodnom periodu značajno kasnio iz razloga što se tražilo najkvalitetnije rješenje koje će najmanje zadirati u imovinska prava određenih povratičkih kategorija na lokalitetu gdje treba da prolazi trasa auto-puta. Tu je uložen značajan napor, postignut je napredak i već na narednoj sjednici parlamenta Srpske očekujemo da na usvajanje dođe plan parcelacije i pratećih dokumenata kako je to predviđeno samim ugovorom“, objasnio je Popović.
Nakon toga, dodao je Popović, može se pristupiti i realizaciji jedine obaveze Republike Srpske u tom projektu, a to je stavljanje na raspolaganje zemljišta za izgradnju auto-puta Banjaluka-Prijedor.
Vlada polaže velike nade u proces restrukturisanja ŽRS
Govoreći o „Željeznicama Republike Srpske“, Popović je istakao da Vlada polaže velike nade u sam proces restrukturisanja ovog preduzeća, nakon čega bi ovo preduzeće u budućnosti moglo biti privlačno za potencijalne strane investitore.
„Vlada Republike Srpske dala je saglasnost da se ‘Željeznice’ ubuduće organizuju kao holding. To je jedan složeniji oblik organizovanja preduzeća, ali je procijenjeno da će ovaj oblik imati daleko najveće benefite kada je riječ o upravljačkom i računovodstvenom razdvajanju firmi unutar `Željeznica`“, napomenuo je Popović.
Ono što se traži prema direktivama Evropske unije, kaže Popović, jeste da se jasno razdvoje operacije od infrastrukture, kao i eventualni profitni centri koji su sada svi u jednom vertikalno integrisanom preduzeću.
„Željeznice“ su, navodi Popović, trenutno organizovane po modelu vertikalno integrisanog preduzeća, što u prošlosti nije dalo dobre rezultate.
„Smatramo da će holding kao oblik organizovanja pomoći da se razdvoje kako upravljačke tako i računovodstvene cjeline. To će pomoći i u tome na čemu se veoma insistira kroz evropske direktive, a to je da se spriječi prelivanje subvencija“, pojasnio je Popović.
Prema njegovim riječima, svugdje u Evropi subvencioniše se putnički saobraćaj, ali ono što se traži u skladu sa direktivama EU jeste da ne može dolaziti do prelivanja subvencija iz putničkog u kargo saobraćaj.
„Cilj kojem stremimo je da se kroz organizaciju ‘Željeznica’ kao holdinga, odnosno zavisnih preduzeća, postignu efekti i da u perspektivi ova holding kompanija postane privlačna i za potencijalne strane investitore“, naglasio je Popović.
Kad je riječ o vazdušnom saobraćaju, Popović je naveo da su u ovom sektoru najizraženije posljedica pandemije virusa korona.
„Osjetan je ogroman pad prihoda ‘Aerodroma Banjaluka’. Naravno, Vlada Srpske subvencioniše ‘Aerodrom’ da ovim teškim trenucima ne bi poklekao u potpunosti. Saobraćaj se odvija u minimalnom obimu i nadamo se da će se stvari uskoro promijeniti na bolje“, rekao je Popović.
Ministar Popović je istakao da su veliki planovi kada je riječ o razvoju „Aerodroma Republike Srpske“.
„Republika Srpska je svjesna značaja Aerodroma u Banjaluci i njegovog daljeg modernizovanja i razvoja. Smatramo da je neophodno ulagati kako u modernizaciju aerodromskih površina, tako i u izgradnju određenih prostora, koji će služiti za bolje funkcionisanje kargo i putičkog saobraćaja. Tu se već određene aktivnosti i sprovode“, dodao je Popović.
Govoreći o izgradnji aerodroma u Trebinju, Popović je naglasio da su već sprovedene mnoge aktivnosti, počevši od deminiranja terena i pripremi lokacije koju sprovodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
„Očekujemo da će sama izgradnja početi u rano proljeće, imamo takva obećanja iz Srbije. Aerodrom u Trebinju će pokazati svu svoju opravdanost i pokazaće da nisu bili u pravu svi oni koji su ga osporavali. Aerodrom će privući značajan dio vazdušnog saobraćaja zbog prednosti koje će pružati“, naglasio je Popović.
Preuzeto: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca