PRIVREDA
Izvoz pao za devet, uvoz podbacio za 13 odsto
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine prošle godine iznosio je 28 milijardi KM ili 12 odsto manje nego 2019, od čega je izvoz bio 10,8 milijardi KM, a uvoz 17,2 milijarde.
U godini pandemije virusa korona izvoz je bio manji za gotovo devet odsto nego 2019. godine, dok je uvoz opao za 13%.
„Kao rezultat smanjenog izvoza od 1,04 milijarde KM i smanjenog uvoza od 2,66 milijardi KM za posljedicu imamo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu“, izjavio je juče Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
On je istakao da je ukupan pad izvoza rezultat smanjene vrijednosti izvoza u sve zemlje glavne partnere, a i ostale zemlje s kojima BiH obavlja vanjsku trgovinu, osim Turske i Švicarske.
Vuković je ipak istakao da se izvoz od kraja godine lagano oporavlja.
„Metalska i elektro industrija su u tom kontekstu doživjele određeni pad, ali ipak ostale na nogama, dok je u oblasti auto-industrije također zabilježen pad, s manjim uvozom automobila zbog smanjene kupovne moći građana. Agro i prehrambena industrija bilježe porast u robnoj razmjeni, a na to je najviše uticalo spasavanje ugovora s Turskom“, istaknuto je na pres-konferenciji.
Određeni rast bilježi i drvna industrija jer su opstali ugovori za tržišta koja su i dalje mogla primiti tražene robe poput namještaja. Osvrćući se na sektor transporta BiH u vrijeme pandemije, Vuković je rekao da se pokazalo da je to jedna od najbitnijih karika jer se zatvaranje granica, kao i otežano kretanje kamiona kroz zemlje, reflektovalo na vanjskotrgovinsku razmjenu.
„Problem otežanog transporta je i dalje aktuelan“, naveo je Vuković.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partner u prošloj godini bile su zemlje EU, 71,8 odsto ukupnog izvoza BiH, zatim zemlje CEFTA i EFTA, ali i neka druga tržišta.
Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 7,7 milijardi KM, što je manje za 14,3 odsto nego 2019. godine, dok je uvoz lani iznosio 11,5 milijardi KM, što je 9,11 odsto manje nego prethodne godine.
Najznačajniji partner BiH po obimu vanjskotrgovinske razmjene iz EU je Hrvatska, gdje je izvezeno robe u vrijednosti od 1,42 milijarde KM, a uvezeno 2,91 milijardu KM.
Vuković je naveo da vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama CEFTA učestvuje sa 16,8 odsto izvoza i 16,4 odsto uvoza. On kaže da je u prošloj godini iz BiH na tržište CEFTA izvezeno robe vrijedne 1,81 milijardu KM, što je manje za 11,8 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz bio 2,77 milijardi KM, što je manje za 9,2 odsto od prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA je 65,05%, gdje BiH bilježi suficit sa svim zemljama osim sa Srbijom, s kojom je pokrivenost uvoza izvozom pala na 48,7%.
Od zemalja CEFTA, najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH upravo je Srbija, na čije tržište je izvezeno robe u vrijednosti od oko 1,22 milijarde KM, što je manje za 12,34 odsto od prethodne godine, a uvezeno robe u vrijednosti od oko 2,51 milijardu KM, što je smanjenje za 9,87 odsto.
Vuković kaže da se na učešće EFTA i ostalih zemalja odnosi 16,6 odsto uvoza i 11,4 odsto izvoza BiH, te da je BiH najznačajniji partner EFTA Švajcarska, u koju je BiH lani izvezla robu vrijednu 266 miliona KM, što je više za 10,79 odsto nego prethodne godine, dok je uvoz iznosio 210 miliona KM i manji je za 53 odsto.
Vuković je napomenuo da je među ostalim zemljama najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH Turska, s kojom je obim spoljnotrgovinske razmjene iznosio oko milijardu KM, od čega se na izvoz odnosi više od 316 miliona KM, što je više za 6,73 odsto od 2019. godine. Na tursko tržište je u prošloj godini najviše izvezeno ulja od sjemena suncokreta, šafranike i sl., otpadaka i lomljavina od željeza ili čelika, sjedala, goveđeg mesa svježeg ili rashlađenog te kraft-papira i kartona.
Što se tiče ostalih tržišta nakon Turske, on je rekao da najveći obim razmjene BiH ostvaruje s Kinom, sa kojom je pokrivenost uvoza izvozom svega šest odsto, te dodao da je smanjen izvoz i uvoz u prošloj godini bio i sa SAD, dok je izvoz u Rusiju povećan.
Vuković je naveo da je, prema procjeni Komore, pad bruto domaćeg proizvoda BiH prošle godine iznosio 6,5 odsto, te dodao da je ovaj procenat najrealniji u odnosu na sve druge s kojima izlaze mnoge institucije u BiH.
Novinare je Vuković upoznao i s činjenicom da je BiH u prošloj godini uvezla manje vode, te da je i to jedan od znakova da je moguće iskoristiti u cijelosti potencijale koje ima BiH.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca