Connect with us

PRIVREDA

Ništa bez timskog rada: IT stručnjaci nisu samo individualci

Objavljeno

 


Mašine su savršene onoliko koliko ih mi takvima napravimo. Zato je čovjek uvijek broj jedan i uvijek je najvažniji, kaže Goran Starčević, inženjer elektrotehnike koji sa „mašinama“ provodi radni vijek.

Kao rukovodilac Sektora automatizacije u kompaniji Prointer ITSS, svjestan je koliko je ta automatizacija svima ubrzala proces rada, povećala produktivnost, smanjila troškove, ali ipak pokazala da se bez ljudske ruke i saradnje ne može.

– Moguće je da stručnjake iz oblasti informacionih tehnologija ljudi prije svega doživljaju kao individualce koji sjede u svom svijetu i iza svojih računara, ali to baš i nije tako. U velikim kompanijama poput naše, svi sektori su upućeni jedni na druge, a iza svakog ozbiljnog projekta stoji timski rad, odnosno čovjek – kaže Goran.

Objašnjava da je njegov sektor prije svega naslonjen na onaj za upravljanje aplikacijama, ali i sektor programiranja, upravljanja ponudama, finansija, nabavke.

– Sve je to cjelina u koju su se povezale različite struke i znanja. Među nama je mnogo razlika, ali i to smo uspjeli da povežemo, možda i zbog toga što je uglavnom u pitanju mlađa ekipa koja se razumije – priča Goran.

Možda baš i ne spadam u najmlađu ekipu, ali sa njom umijem da komuniciram, nadovezuje se na priču Vinko Crnčević, razvojni programer u Prointeru. A koliko je ta komunikacija bitna, kaže Vinko, najbolje je pokazala ova čudna korona-godina u kojoj je mnogo toga bilo onlajn.

Reklama

– Da nije bilo tog onlajn-a, mnogi poslovi ne bi bili završeni, ali ja sam se lično uželio komunikacije licem u lice i onoga kad svi govore uglas. U IT sektoru se sve naslanja jedno na drugo i zato sam se oduvijek trudio da njegujem ličnu komunikaciju, čak i prije one zvanične – kaže Vinko i razbija predrasudu da IT-jevci radije komuniciraju laptopima i „na mrežama“.

Vinko priznaje da posao programera sa sobom nosi veliku količinu slobode i osjećaja da je samo nebo granica i da možda u tome leži zamka da kao IT-jevac postanete preveliki individualac, ali na kraju, kaže, svako od nas shvati da se bez čovjeka ne može.

Јoš jedan inženjer elektrotehnike koji od djetinjstva voli da povezuje žice, brzo je naučio da se poveže i sa kolegama. Dean Јerosimović, rukovodilac sektora za tehničko obezbjeđenje i izgradnju u Prointeru objašnjava da svoj posao ne bi ni mogao da radi kad ne bi znao šta tačno treba kolegama iz drugih službi.

– Moj tim brine o tehničkom obezbjeđenju ljudi i stvari, koristeći tehničke alate. Takođe, radimo na izgradnji infrastruktre za potrebe sistema slabe struje, a to je prilično široka oblast i temelj je za sve ostale sisteme koji se na to naslanjaju. Zato o svim tim sistemima morate znati osnove, a prije svega ljude – kaže Dean.

Priznaje da je za „uvezivanje“ i timski rad dobrim dijelom zaslužno i druženje van posla. Nakon što se ispostavilo da uglavnom mlada ekipa stručnjaka iz Prointera voli sport, ozbiljno su se posvetili košarkaškoj IT ligi u kojoj su prošle godine bili vicešampioni.

Mada se mi, kaže, Dean, ozbiljno posvetimo i rekreativnom fudbalu, boulingu, raftingu, ali i susretu u kafani.

Reklama

RTRS

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu